Na pres-konfrenciji naglašeno je da BiH spada u grupu zemalja sa najnižom niskom stopom fertliteta. S povećanjem prosječne dobi rađanja i nemogućnosti žena da dosegnu željeni broj potomaka zbog socio-ekonomskih faktora i niskih normi reprodukcije dolazi do promjena u mnogim varijablama koje se tiču reprodukcije.
Predstavnici navedenih institucija kazali su da će se najvažnija damografska posljedica dugoročnog niskog fertiliteta vidjeti kroz smanjenje ukupnog broja žena u reproduktivnoj dobi, a koji će još više dovesti do smanjenja ukupnog broja stanovnika.
Pored toga kontinuirane emigracije mladih, radno - sposobnih stanovnika u razvijene zemlje, kao i ubrzano starenje stanovništva imat će čak i značajnije posljedice na stanovništvo i razvoj.
Kao rezultat, ako se zadrže trenutni socio-ekonomski uslovi, očekuje se da ukupno stanovništvo u BiH može smanjiti za više od 50 posto u narednih 50 godina, dok će starije osobe sa stopom većom od 40 posto u ukupnom stanovništvu činiti najveću populacijsku grupu.
Toće bez sumnje imati najveći uticaj na četiri sektora koja su od osnovnog interesa - obrazovanje, socijalnu zaštitu, zdravstvenu njegu i tržište rada.
Rezidentna koordinatorica UN-a za Bosnu i Hercegovinu Ingrid Macdonald kazala je da su izneseni važni podaci koji su dobijeni kroz saradnju i podršku statističkih agencija BiH i UN agencije za populaciju.
"Kroz to istraživanje mogli smo vidjeti da je identificiran veliki rizik za BiH da će zbog migracije, odlaska ljudi, zbog pada ferteliteta do 2070. broj stanovnika u BiH zemlji spustiti na samo 1,5 miliona. To je jako veliki rizik i ozbiljna stvar jer čak i u tih 1,5 miliona ljudi ćemo imati veliku većinu populacije starih, a implikacije za BiH su da će produktivnost zemlje i cijele polupacije jako pasti. To je jedan veliki poziv za akciju kako bi se izbjegao taj rizik i ti problemi", kazala je Macdinald.
UNFPA predstavnik za BiH i direktor za Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo (UNSCR) Kennedy Mosoti kazao je da je "danas iznesena važna poruka da moramo biti spremni, a da na osnovu onog što smo čuli nismo spremni".
"Ono što mi vidimo da se primjenjuje jesu samo neke mjere "stavljanje zavoja na ranu", neke mjere koje su samo djelimično rješenje za probleme, a u suštini ono što nam treba je jedna sveobuhvatna politika koja će riješti sve ove izazove s kojim ćemo se suočavati u budućnosti. 2070. godina nije neka magična godina, to su sve problemi s kojima ćemo se suočavati, ovo je nešto što će uticati na sve sfere, kakve usluge, kakve servise može pružiti društvo. To će uticati na poreznu politiku, na socijalnu zaštitu, njegu za ljude, uticat će na način na koji populacija može da doprinese društvu, kazao je Mosoti.
Ekspert iz NVO SeConS iz Beograda Danilo Vuković rezmirajući nalaze Studije o stanju stanovnišva u BiH kazao da ima nekoliko ključnih rezultata.
"Prvo je da broj stanovnika pada, i on će nastaviti da pada u budućnosti. Broj djece koje majke rađaju prosječno pada. To je globalni trend koji nije samo vezan za BiH. To dovodi do daljnjeg pada stanovništva. Relativno raste dužina života, što znači da se povećava udio starih. Treće imamo migraciju. BiH, kao i sve zemlje jugoistočne i centralne Evrope, nalaze se blizu zapadne Evrope, koja je veliki magnet koji privlači ljude. Ova studija pokušava da ponudi analizu i neke ideje šta treba da se radi u budućnosti", kazao je Vuković.
