Broj studenata na UNSA za 10 godina smanjen za više od 2.300, a pad bi se mogao nastaviti
"Više od sedam hiljada studenata se upisivalo u vrijeme kad su bili aktuelni i predbolonjski i bolonjski sistem studija. To su predratne generacije. Oscilacije i pad kreću kad su na red za upis došle ratne i poslijeratne generacije. Sudeći prema objektivnim statističkim pokazateljima, pad će se nastaviti i u godinama koje slijede", kazala je za Klix.ba Aida Hodžić, prorektorica za nastavu i studentska pitanja na Univerzitetu u Sarajevu.
Pad na određenim grupacijama se pak, smatra, može povezati s regulacijom na tržištu rada. Studenti koji su prije 10 godina upisivali društvene nauke su činili skoro polovinu upisanih studenata dok ih u posljednjoj akademskoj godini ima 1.886 manje. Istovremeno, poraslo je interesovanje mladih za tehničke nauke.
"Oscilacije i pad počinju 2009/2010., da bi broj upisanih prošle godine bio prepolovljen, odnosno 30 posto od ukupnog broja. To je očit primjer regulacije upisa stanjem na zavodima za zapošljavanje. Humanističke nauke su stabilne i upisuje se nešto više od 1.000 studenata. Na medicinskim naukama je bio nešto manji broj upisanih od 2009/2010. (735) do 2013/2014. (748). U posljednje tri godine bilježimo porast (2015/2016. - 938 i 2016/2017. - 851) što je opet pitanje tržišta, u ovom slučaju ne domaćeg nego inozemnog koje je zainteresovano za ovaj kadar. Tehničke nauke bilježe stalni rast i one s petog mjesta po broju upisanih 2015/2016. (1.181) dolaze na drugo mjesto", navodi Hodžić.
Upisna politika UNSA se kreira na osnovu vlastitih kapaciteta i resursa, a ne prema potrebama na tržištu rada jer ono, ističe naša sagovornica, samo utječe na upis na fakultete.
"Student treba biti informisan o mogućnostima zapošljavanja, ali UNSA ne treba raditi u skladu s tržištem rada, jer UNSA osigurava mogućnost zapošljavanja, a ne zaposlenost, to osigurava društvena zajednica. Naša misija je da obrazujemo društvo i povećavamo broj obrazovanih ljudi. I u Zakonu o visokom obrazovanju se govori o upisivanju na bazi resursa i kapaciteta kojima UNSA raspolaže, sve ostalo će regulisati tržište samo od sebe", smatra Hodžić.
Upravo bi novi zakon, koji je zbog nesuglasica na relaciji UNSA – Vlada KS već jednom povučen, trebao regulisati mnogo toga. Barem tako vjeruju u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS. Naravno, ukoliko on bude usvojen na sjednici Skupštine KS 31. jula.
"Pokušavamo stimulisati naše tehničke fakultete da upišu maksimalan broj studenata i da otvaraju nove studijske programe. Istovremeno pokušavamo smanjiti upisne kvote fakultetima društvenih nauka i na taj način prisiliti fakultete da smanje broj modula društvenih nauka. Mi bismo 31. trebali donijeti novi zakon koji bi u potpunosti trebao provesti integraciju UNSA i tada će postojati mogućnost da UNSA odlučuje koji će se moduli programa povećavati, a koji smanjivati", ističe ministar Elvir Kazazović.
No, ministarstvo će kroz novčana sredstva koja daje UNSA regulisati upisnu politiku tako što će favorizovati module koji su interesantni tržištu rada.
"Napravit ćemo preraspodjelu sredstava na fakultete gdje mislimo da nam treba kadra, kao što su tehničke nauke, IT sektor. Tu ćemo napraviti da svi budu budžetski studenti, a na društvene nauke da idu samofinansirajući. Studenti će tako shvatiti poruku gdje je neophodno da se upišu. Mogu studirati tehničke nauke o trošku države ili društvene o vlastitom trošku. To nekim fakultetima odgovara nekima ne, ali jasna upisna politika mora postojati, inače će Vlada KS preko finansiranja nametati svoja rješenja", kaže ministar.
Univerzitet u Sarajevu godišnje dobija 65 miliona KM iz budžeta Vlade KS. Novi zakon obuhvata i kontrolu tokova novca preko trezora koji će kontrolisati Ministarstvo finansija KS. Uprkos sve manjem broju studenata fakulteti su tražili saglasnost resornog ministarstva za povećanje broja zaposlenih u administrativnom sektoru, ali ministar Kazazović tvrdi da aktuelna Vlada nije dala saglasnost ni za jedno novo radno mjesto.
Fascinantne fotografije s Islanda nakon još jedne erupcije vulkana koji je spavao 800 godina
