Prisustvovali su zvaničnici svih konfesija u BiH, državnih institucija, gradskih i općinskih struktura, međunarodne zajednice i diplomatskog kora, kao i brojne druge zvanice.
U uvodnoj riječi, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci podsjetio je da ovaj praznik, koji se u kontinuitetu obilježava najduže u svijetu, slavi slobodu i nosi simboliku procesa stalnog samooslobođenja. Obilježava se u slavu oslobođenja Jevreja iz misirskog ropstva, dobijanja Tore i povratka jevrejskog naroda vjeri u jednog Boga.
Sloboda, zajedno s mirom, najveća je svetinja i u Bosni i Hercegovini ne samo za Jevreje već za sve građane, kazao je Finci.
Uoči prvog dana Pesaha, tradicionalno se obavlja Seder večera, svečani obredni obrok za čijeg se trajanja svi obredi, molitva, čitanje Hagade i svi drugi običaji, obavljaju po strogo utvrđenom redu. I hrana se servira „kearat Seder“, na velikom tanjiru na kojem je postavljeno sve što je tada potrebno za jelo - beskvasni hljeb, slatko-gorki dodatak, piletina, tvrdo kuhana jaja. Od pića se serviraju vino ili sok od grožđa.
Izričito je zabranjeno konzumiranje jela s kvascem tokom Pesaha pa čak i posjedovanje bilo čega kvasnog. Simbolika je u podsjećanju na teške dane ropstva.
Iako je večera svečani obred, gorki element je obavezan, a poruka je da ni u trenucima slavlja ne treba zaboraviti teške trenutke.
Pesah se proslavlja u porodici. Za vrijeme Seder večere, svi ukućani su za trpezom na kojoj su jela što simbolično podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na izbavljanje.
U svim jevrejskim porodicama, za trpezom tokom Seder večere ostavlja se jedno prazno mjesto i jedna čaša vina za proroka Eliju. Običaj je i da za vrijeme večere, kućna vrata ostaju otvorena u znak dobrodošlice svakom dobronamjernom putniku namjerniku. Seder počinje domaćinovim pozivom siromašnima da dođu i podijele s ukućanima sve čega ima na trpezi.
Čitanje Hagade je osnovni dio Sedera. Hagada opisuje događaje koji se odnose na praznik, hronološki iznoseći istoriju dolaska izraelskog plemena u Misir, njihovo oslobađanje iz ropstva i objašnjava svrhu Pashalne žrtve za vrijeme Drugog hrama. Ona govori i o upotrebi beskvasnog hljeba (maca), gorkih trava (maror) i ostalih jela na trpezi.
Pesah je jedan od tri hodočasna praznika kada svi Jevreji koji su u mogućnosti hodočaste u Jerusalem. U vrijeme postojanja Hrama, svaki punoljetni muškarac bio je obavezan doći u sveti grad.
Ovaj praznik se kod Sefarda čestita riječima: „Buen moed i lesana habaa bi Jerusalajim“ (dobar praznik i dogodine u Jerusalemu), a kod Aškenaza: „Hag sameah vekaser“ (radostan i koser praznik).
U herbrejskom jeziku, Pesah se još naziva: Hag A-macot (praznik prijesnih, beskvasnih hljebova), Zeman Herutenu (u doslovnom prijevodu, praznik naše slobode) i Hag Haariv (praznik proljeća) jer uvijek dolazi u proljeće.
Po jevrejskom lunarnom kalendaru, praznik počinje 15. a završava 22. nisana.
