Bruto domaći proizvod BiH po stanovniku katastrofalan u odnosu na EU, ali to nije najgori scenarij
Stvarna individualna potrošnja bila je 58 posto ispod prosjeka EU što pokazuje gdje se nalazimo u ovom trenutku. BDP Crne Gore po stanovniku u 2022. godini iznosio je 50 posto ispod prosjeka EU, Srbije 56 posto, Sjeverne Makedonije 58 posto, dok je Albanija trenutno jedina lošija od BiH sa 66 posto ispod prosjeka EU.
Šta nam ove brojke govore, koji su razlozi za ovakvo stanje i šta možemo očekivati u narednom periodu, ekonomista Igor Gavran nam poručuje da zaostajanje ekonomije BiH u odnosu na ostale zemlje EU, ali i regiona, u dobroj mjeri ilustruje činjenica da je naš BDP ispod prosjeka za 65 posto što je potpuno porazno za našu zemlju.
"Ako uzmemo u obzir da je i u EU visina ekonomske razvijenosti različita i da imamo neke zemlje koje značajno zaostaju za bogatijim članicama, znamo onda da i ovaj prosjek nije nešto čemu trebamo težiti kao idealu i realnosti, već bismo trebali težiti za početak većem iznosu BDP-a", poručio je Gavran.
Nismo poželjni
Naglašava da je jasno da sa ovakvim zaostatkom nismo atraktivna zemlja za članicu EU, niti da smo atraktivna zemlja za ulaganja ili za bilo kakve druge oblike ekonomske saradnje.
"Razlozi zašto ovoliko zaostajemo svakako jeste krivica domaćih vlasti u prethodnim decenijama. Mislim da je u 2023. godini potpuno deplasirano govoriti o tome da su ratna razaranja odgovorna za ovakvo stanje ili nešto drugo što se dešavalo prije", naveo je.
Ističe da je bilo sasvim dovoljno vremena da se BiH ekonomski oporavi i razvije i da smo umjesto toga, zahvaljujući vlastima, imali potpuno uništenje privrednih kapaciteta kriminalnom privatizacijom, a nakon toga katastrofalnim vođenjem ekonomije s jako nepovoljnim poslovnim okruženjem, visokom korupcijom i brojnim štetnim djelovanjem.
"Došli smo do toga da se samo mali dio ekonomije može nazvati zdravim i uspješnim i oni su ustvari razlog zbog čega još više nismo zaostali i što imamo makar određeni ekonomski rast i makar neke pozitivne pokazatelje", dodao je.
Na kraju navodi da u svakom slučaju i sa sadašnjim trendovima ekonomskog rasta koji je minimalan, ne samo da nećemo smanjiti ovaj zaostatak, već ćemo ga vremenom i povećati.
"To je logično očekivati jer će ostale zemlje u regiji svoj ekonomski rast ubrzati i dalje se udaljiti od nas. Naravno i članice EU će ostati daleke i nedostižne ukoliko ne dođe do drastičnih promjena i suštinskih zaokreta i ekonomskih reformi koje bi nas mogle dovesti, barem da u narednim godinama počnemo smanjivati taj jaz i da se nadamo da bi u narednim decenijama mogli doći do zadovoljavajućeg nivoa i ekonomskog razvoja", zaključio je.
Podaci iz EU
Treba podsjetiti da je Luksemburg lani imao daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je dva i po puta iznad prosjeka EU, Irska je na drugom mjestu među državama članicama EU sa 133 posto iznad prosjeka, a slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija, svaka sa BDP-om po stanovniku 20 posto iznad prosjeka.
Zemlje Efte - Norveška, Švicarska i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 112 posto, odnosno 54 posto i 28 posto iznad prosjeka EU, a Njemačka, Finska, Malta i Francuska su ostale članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka.
Italija, Slovenija, Kipar i Češka imale su u 2022. godini BDP po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, a Litvanija, Estonija, Španija i Poljska između 10 i 20 posto ispod prosjeka.
BDP po stanovniku Mađarske, Portugala, Rumunije, Latvije i Hrvatske bio je 30 posto ispod prosjeka, zemlja kandidat Turska, zatim Slovačka i Grčka imale su BDP po stanovniku 40 posto ispod prosjeka, a Bugarska 41 posto ispod prosjeka EU.
Sve u svemu, većina zemalja je u boljoj poziciji nego mi i poprilično je jasno šta BiH očekuje ako se nastavi negativan trend. Ukoliko ne dođe do radikalnih zaokreta u ekonomskom smislu i ako strateški ekonomski tokovi ne budu propraćeni, kako je rekao naš sagovornik, očekuje nas sve veći zaostatak za regionom, a tek za državama EU.
