Brza smjena starog i izbor novog direktora OSA-e nisu mogući, a prijedlog SNSD-a bi bio nezakonit

Izbor novog direktora OSA-e jedan od prioriteta nove vlasti u BiH iz mnoštva razloga, od kojih je jedan i činjenica da je aktuelnom direktoru te agencije istekao mandat.

Iako je javnost očekivala da će se to dogoditi na sjednici Vijeća ministara koja je održana jučer, proces je prolongiran iz nekoliko razloga.

Jedan od njih je činjenica da Šestorka još uvijek nije nominirala osobu koja će u narednom periodu obnašati funkciju generalnog direktora OSA-e, dok je drugi razlog preklapanje procesa imenovanja sa uspostavom novog saziva Doma naroda BiH.

Kako izgleda procedura imenovanja/razrješenje direktora OSA-e?

Novog direktora i zamjenika direktora imenuje i dužnosti razrješava Vijeće ministara.

Za takvo nešto potreban je prijedlog predsjedvajuće VM-a Borjane Krišto uz konsultacije sa članovima Predsjedništva BiH , Izvršnog odbora i Sigurnosno obavještajne komisije.

Zakonom je predviđeno da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine daje procjenu mišljenja o kandidatima za generalnog direktora i zamjenika generalnog dirktora nakon što njih nominira predsjedavajuća Vijeća ministara.

Imenovanje novog direktora OSA-e i njegovog zamjenika se po odredbama zakona treba vršiti na novu pokazane profesionalnosti i iskustva stečenih na obavještajno-sigurnosnim poslovima i provođenju zakona.

Nikako se ne može raditi o osobi koja pripada nekoj političkoj stranici, niti ta osoba može kao iskustvo predstaviti rad na funkcijama do kojih se dolazi političkim imenovanjima.

Uloga Sigurnosno-obavještajne komisije za nadzor nad agencijom

Oba doma Parlamenta BiH osnivaju Sigurnosno obavještajnu komisiju koja se sastoji od 12 članova, od kojih je šest iz Predstavničkog, a šest iz Doma naroda BiH.

Kandidati koji su predloženi za članstvo u komisiji moraju proći sigurnosnu provjeru, a ukoliko je dobiju Komisija održava rasprave o imenovanju generalnog direktora i njegovog zamjenika.

Izvršni obavještajni odbor

Vijeće ministara uspostavlja Izvršni obavještajni odbor, u čiji sastav ulaze predsjedavajući Vijeća ministara i njegova dva zamjenika ili dva druga ministra.

To znači da bi ovaj odbor činili Borjana Krišto (HDZ), Zukan Helez (SDP) i Saša Košarac (SNSD), ali bi bilo moguće delegirati u odbor i dva druga ministra.

Krišto je dužna osigurati da se sigurnosna provjera kandidata za generalnog direktora i njegovog zamjenika izvrši prije njegovg imenovanja.

Šta je do sad urađeno i šta je potencijalno sporno

Izvršni odbor još uvijek nije imenovan, kao ni Zajednička komisija za OSA-u jer će Dom naroda Parlamenta BiH biti konstituisan tek 16. februara, nakon čega je potrebno da oba doma predlože kandidate za Zajedničku komisiju koji moraju proći sigurnosne provjere prije no budu mogli krenuti sa radom.

Sporna je zatim i najava predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika da će ta stranka predložiti Ristu Zarića za zamjenika generalnog direktora OSA-e koji je već bio na toj funkciji.

Zarić je bio savjetnik Dodiku i predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović kada je ona bila predsjendica RS-a pa stoga automatski ne ispunjava uslove za poziciju u OSA-i jer posjeduje radno iskustvo do kojega je došao političkim imenovanjem.

Još uvijek nije poznato ko će biti kandidat stranaka Šestorke za novog direktora OSA-e koji će naslijediti Osmana Mehmedagića čiji je mandat na čelu te agencije obilježeno navodima o brojnim skandalima.

Ono što je jasno, jeste da je najava pojedinih čelnika nove vlasti na nivou BiH da će se aktuelni direktor OSA-e smijeniti odmah na početku rada Vijeća ministara, postala tvrdnja o pokretanju procesa "zakonite smjene razrješenja" direktora te agencije.

Bilo kakvo imenovanje i može biti urađeno samo u skladu sa zakonom, iako nikome ni danas nije jasno kako su pojedini ministri Vijeća ministara imenovani na funkcije upravo zbog odredbi zakona koje ih u tome sprječavaju, pa ne bi bilo iznenađujuće da se sa tom praksom nastavi i kada su u pitanju agencije i direkcije u BiH.