BiH
16

Čajniče primjer suživota i tolerancije: Povratnicima trebaju bolji putevi i električna energija

Piše: E. A.
Posljednjih nekoliko godina na području Općine Čajniče stvaraju se povoljniji uslovi za povratak prijeratnih stanovnika. Iako u samom gradu nema povratnika, u okolna sela vratilo se njih nekoliko stotina.

Prema nekim podacima oko 700 ljudi se vratilo na ovo područje no cifre su promjenjive iz razloga što neki od njih ne borave stalno u Čajniču, a veliki broj ima lične karte u Sarajevu i Goraždu. Svega četvero djece pohađa osnovnu školu dok nijedno nije upisano u prvi razred ove godine.

"Nema povratnika u samom gradu jer je na početku bilo problema oko bezbjednosti ali toga sada nema. Najveći dio gradskog stanovništva je protjeran ili su razasuti širom Evrope pa i Amerike. Ljude je egzistencija natjerala da vrate, ali mi moramo da se nakon 20 godina energičnije uključimo, da se naša riječ uvažava, da se naši zahtjevi poštuju, da zato što smo povratnici nemamo ni manje ni više prava već jednako poput ostalih građana I da učestvujemo u donošenju odluka”, ističe Izet Alihodžić, odbornik u SO Čajniče.

Mnogi bi se vratili, posebno u mjesta u okolini Čajniča, no u mnogim selima još uvijek nema električne energije, a i putne komunikacije su loše. Prije nekoliko dana na području Međurječja, gdje se vratio veći broj prijeratnih stanovnika počela je sanacija puteva, a troškove zajedno finansiraju općine Goražde I Čajniče.

"Sama izgradnja puteva mnogo znači, posebno što su ovo seoski putevi, neuređeni, a nisu ni adekvatno nasuti, pa su u kritičnom stanju zbog padavina. Povratnici teško dolaze do svojih mjesta tako da nam je ova akcija dobro došla. Radi se šest putnih pravaca i ljudima koji ovdje žive nekad je dovoljno kad se naspe jedan kamion, a da ne govorim kako bi putevi trebali biti urađeni i mnogo kvalitetnije", kaže Hajrudin Šabanović iz Međurječja.

Dodaje kako u ovom kraju ima stalno nastanjenih povratnika, ali i onih koji dolaze ovdje samo preko ljeta.

"Mnogo ljudi odbija da se vrati zbog toga što su loši putevi i što u nekim selima nema struje. Zamislite život u 21. stoljeću bez struje, nezamislivo je. Zato mi i apelujemo i tražimo od svakoga ko može pomoći", dodaje Hajrudin.

Izet Alihodžić, odbornik u SO Čajniče tvrdi da će u narednom periodu biti popravljen značajan broj puteva prema povratničkim mjestima.

"Ovo je prva faza u Međurječju, planiramo to i u ostalim mjestima, a aplicirali smo sa jednim projektom i prema federalnom ministarstvu kako bi asfaltirali puteve u dijelu od Međurječja do Batova gdje živi veliki dio povratnika i nadam se da će se to realizovati", kaže Alihodžić.

Na popravci puteva angažovane su firme iz Goražda i Čajniča, a načelnici dvije općine ističu kako je ovo dobar način zajedničkog rada i saradnje.

"Ovo nije prvi put da zajednički implementiramo neke od aktivnosti kako bi se olakšao život povratnika. Jer to sigurno ohrabruje i ove ljude da se vrate. Čajniče može biti primjer, kao što je to Goražde, svim lokalnim zajednicama o povratku, suživotu i toleranciji, a to je naše najveće bogatstvo", kaže Muhamed Ramović, načelnik Općine Goražde.

Proteklih godina u Čajniču je po riječima načelnika Gorana Karadžića, izgrađen veliki broj stambenih objekata, a tvrdi da je u dobroj mjeri obnovljena putna komunikacija te elektrifikacija sela.

"Mi smo mala općina, ali sigurno nam mnogi mogu da zavide na povratku stanovnika i odnosu koji imamo prema povratnicima. Međutim, kako vrijeme odmiče ljudi shvataju da konačno treba živjeti od svog rada tako da je Čajniče perspektivna općina za razvoj poljoprivrede i voćarstva, gdje ljudi već prave svoje plantaže i voćnjake, a mi smo tu u mjesnoj zajednici Zaborak započeli veoma bitan projekat otkupa mlijeka i voća gdje smo obezbjedili jednu hladnjaču kapaciteta 70 tona, tako da možemo povratnicima i cijelom stanovništvu pomoći", ističe Karadžić.

Mnogo nade u ovoj lokalnoj zajednici polažu u razvoj drvne industrije.

"Mi ćemo probati da u industrijskom dijelu pogotovo u razvoju drvne industrije nađemo prostor za zapošljavanje ljudi", kaže Karadžić.

Među zajedničkim planovima dvije lokalne zajednice je i izgradnja regionalne deponije te uspostavljanje još jače saradnje u smislu zapošljavanja i proširenje aktivnosti i na druge segmente razvoja koji podržavaju suživot i održivi povratak u ovom dijelu BiH.