Čavalić: Deset je zakona koje političari moraju usvojiti ako žele bolji ambijent za građane u FBiH
Kao razlog povlačenja zakona iz parlamentarne procedure, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), navodi nefunkcionalnost izvršne i zakonodavne vlasti.
Kako kaže, u proteklih nekoliko dana kako parlamentarci dobijaju informacije o vraćanju pojedinih zakona u proceduru, što je dobra praksa i treba se nastaviti.
"Zakoni su previše bitni da bi pratili mandatne periode ili se držali stranačke pripadnosti, trenda političke polarizacije i slično. Fokus djelovanja Vlade FBiH i oba doma federalnog parlamenta u nastupajućim mjesecima ne treba biti pretjerano kadriranje ili još gore politički konflikt, transparentni nepotizam i slično, već konkretan rad sa rezultatima u korist građana i privrednika ovog entiteta", kaže Čavalić.
Shodno navedenom, kao federalni parlamentarac i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku pri parlamentu, Vladi FBiH je uputio poziv za zajedničko pokretanje na način da čim prije usvoje deset veoma značajnih zakona.
Ključni zakoni na usvajanje čekaju već osam godina
Na prvom mjestu Čavalić navodi zakon o doprinosima i zakon o porezu na dohodak. Kako kaže, riječ je o ključnim zakonima koji čekaju na usvajanje već osam godina.
"Kako bi se povećale neto plate, stimulisali poslodavci i zaustavio trend odlaska radno sposobnog stanovništva, potrebno je spustiti zbirnu stopu doprinosa na 30-31,5 posto. U međuvremenu je moguće usvojiti izmjene zakona koje sam početkom godine predložio sa kolegom Durićem, a kojim bi se omogućilo povećanje neto plate do 400 KM uz plaćanje 11 posto doprinosa za PIO", kaže Čavalić.
Na pitanje zašto je ovo bitno uraditi kao "temporalni zakon", Čavalić kaže da bismo na ovakav način dočekali 1. januar naredne godine, kada bi krenula implementacija strateških izmjena zakona sa nešto višim neto platama te bi se tako preduhitrile očekivane, ali ne i garantovane najave rasta plata.
"Ovaj zakon, zajedno sa zakonom o porezu na dohodak kojim dohodak do 1.500 KM neće biti oporezovan, uz zadržavanje jedinstvene stope od 10 posto (progresivno oporezivanje u zemlji u kojoj je prosječna plata oko 600 eura jednostavno nema smisla), treba da se obavezno usvoji do kraja godine. Oporezivanje ugovora o djelu ne treba da bude destimulativno kako se to ranije predlagalo, već pravedno – na način da osobe koje su angažovane po ovom osnovu ostvaruju (zdravstvene) benefite (koje finansiraju). S druge strane, potrebno je institucionalno stati u kraj zloupotrebi ovog tipa ugovora, uz napomenu da su zloupotrebe minimalne po pitanju broja osoba koja rade navedeno", ističe Čavalić.
Za ovog političara veoma je važno i usvajanje zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno izmjena postojećeg rješenja.
"Nužno je čim prije mijenjati Zakon o zdravstvenom osiguranju, prije svega kako bi učinili isti pravičnijim i funkcionalnijim u kontekstu privrede (npr. pitanje bolovanja na teret poslodavca i odgovornosti istih shodno ranijim prijedlozima predstavnika poslodavaca) i općeg građanstva. Ranije sam uputio inicijativu da svaki građanin FBiH ima obavezno zdravstveno osiguranje. Očekujem da Vlada FBiH podrži ovu inicijativu. Smatram da ćemo na ovaj način potvrditi naša deklarativna načela o 'besplatnom zdravstvu', ali što je bitnije spasiti živote naših građana, uštediti njihovo vrijeme i ukinuti nepotrebne poticaje fiktivnoj evidenciji na zavodima za zapošljavanje, što se svakako pokušava riješiti i kroz Zakon o posredovanju u zapošljavanju kojeg opravdano forsira ministar Delić", smatra Čavalić.
Na navedeni način, kako kaže on, riješio bi se i problem zdravstvenog osiguranja freelancera, kao i svih drugih koji povremeno obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, što je Ombudsman za zaštitu ljudskih prava, shodno podnesku ekonomskog analitičara Faruka Hadžića ocjenio diskriminatornim.
Legalna radna aktivacija studenata
Zakon o radu i Zakon o studentskom radu također su u fokusu Čavalića, koji smatra da bi se izmjenama postigle njihove modernizacije.
"Mnogo toga se promjenilo na tržištu rada – od novih trendova rada (npr. rad od kuće) pa sve do drastičnog nedostatka radne snage. Potrebno je identificirati, odnosno zakonski definisati samozaposlenike, a kako bi postali dio formalnog tržišta o radu. Pored toga, nužno je usvojiti zakon o studentskom radu u FBiH kojeg sam uputio u parlamentarnu proceduru zajedno sa kolegom Silajdžićem. Kroz ovaj zakon se omogućava studentima da rade, unosi red u ovu oblast (inače sklonu brojnim aferama u prošlosti), ali najvažnije, koristi potencijal radne snage koja je u razvijenim zemljama svijeta prepoznata kao legitimna (studentska) radna snaga", kaže Čavalić.
U vremenu kada nedostaje radne snage na tržištu rada, kako kaže Čavalić, legalna radna aktivacija studenata je prava stvar.
"Napominjem i da na tržištu rada, odnosno evidencijama zavoda za zapošljavanje moramo jasno identificirati one koji zaista traže posao, posebno one koji su dugoročno nezaposleni. Oni treba da budu u fokusu aktivnih politika zapošljavanja", naglašava Čavalić.
On se zalaže i za usvajanje paketa energetskih zakona, a sve kako bi se odgovorilo na izazove aktuelne energetske krize. U tom paketu se nalaze i zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, zakon o električnoj energiji FBiH te zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.
Čavalić kaže da su ovi zakoni vrlo bitni u kontekstu buduće energetske politike FBiH, naročito sada u vremenu energetske krize i općeg trenda dekarbonizacije. Ovim zakonima bi se stvorile pretpostavke za veću energetsku efikasnost, u vezi korištenja električne energije, prirodnog gasa, nafte i naftnih derivata, obnovljivih izvora energije i slično.
"Riječ je o sistemskim zakonima koji će pomoći proizvođačima, investitorima i kupcima u energetskoj oblasti da adekvatno planiraju i sprovode vlastite aktivnosti, u privatnom i opštem interesu FBiH. Zakoni će omogućiti građanima i privrednicima da proizvode električnu energiju a za to im neće trebati nikakve dozvole, što je odlično primjetio kolega ekonomista Aner Žuljević. Napominjem da smo se na donošenje sva tri ova zakona obavezali pri potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Sofijske deklaracije", naglašava Čavalić.
Zakon o vodama, prema mišljenju Čavalića koji je ujedno i ekonomski analitičar, također je od iznimnog značaja. Kako kaže, kroz izmjene postojećeg zakona o vodama potrebno je adresirati pitanje učestalih poplava na području FBiH.
"Ove poplave, poput aktuelnih u Krajini ili na području općine Čelić u Tuzlanskom kantonu, stvaraju brojnu štetu za građanstvo i privredu i smanjuju naš ekonomski i bilo kakva drugih potencijal. Ohrabruje što je Vlada FBiH 22. maja ove godine vratila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama u parlamentarnu proceduru. Sada moramo raditi na tome da se dati nacrt usvoji zajedno sa preporukama niza stejkholdera, od kojih izdvajam Aarhaus centar i organizacije okupljene oko ove inicijative. Mišljenja sam da moramo brzo djelovati po ovom pitanju, zbog čega sam i uputio inicijativu da održimo tematsku sjednicu predstavničkog doma Parlamenta FBiH na temu 'Analiza stanja pojave poplava na području FBiH i prijedlog mjera za rješavanje problema poplava'. Koristim priliku i da apelujem na to da podrška poplavljenim područjima u FBiH treba biti sistemska, ne selektivna", smatra Čavalić.
Uređenje javnih preduzeća
Na listi neophodnih zakona se nalazi i onaj koji se odnosi na javna preduzeća. Prema Čavalićevom mišljenju, javna preduzeća na nivou FBiH moraju biti maksimalno transparentna u radu, a što je uvijet ostvarivanja ekonomskih, i širih društvenih ciljeva poslovanja.
"To zaslužuju radnici tih preduzeća, kao i porezni obveznici – građani i privrednici FBiH. Potrebno je mijenjati ovaj zakon na način da se dopuni član kojim će se propisati kaznene odredbe za skupštine javnih preduzeća koja ne poštuju obavezu podnošenja izvještaja o radu i poslovanja javnih preduzeća najmanje jednom godišnje, dopuni član kojim će biti propisani kriteriji za imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća koje se odnose na godine radnog staža neophodnog za imenovanje na ove funkcije", navodi Čavalić.
On smatra da je potrebno pristupiti i dopuni člana kojim bi bio uređen i propisan položaj i imenovanje vršioca dužnosti direktora kao i dužina trajanja mandata, kao i izmjeni člana kojim bi se bi se propisala obaveza objavljivanja radne biografije članova nadzornih odbora i uprave zajedno sa informacijama vezanim za poslovanje javnih preduzeća na svojim internet stranicama.
"Sve navedeno je rezultat brojnih analiza, od kojih izdvajam onu od Centra civilnih inicijativa (CCI), kao i ranijeg izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Posebno ističem da je potrebno navesti obavezu da se izvještaji federalnih javnih preduzeća razmatraju od federalnog parlamenta. Nezamislivo je da to nije obaveza/praksa, iako ista postoji na nivou kantona, pa čak i gradskih/općinskih vijeća širom FBiH", kaže Čavalić.
Pokazivanje političke volje za radom
Pored 10 ključnih zakona koje Čavalić navodi, još na desetine je istih i sličnih spremno za usvajanje, zbog čega je neophodno iskoristiti dostupno vrijeme kako bi što prije pokrenula Federacije BiH.
"Zakoni ne znače nužno napredak i prosperitet, što pokazuje primjer manjeg bh. entiteta, ali je bitno da se usvajaju kako bi se pokazala volja vlade i parlamenta da rade svoj dio posla. Privrednici i radnici će to prepoznati. Bitno je također izbjegavati populističke zakone i inicijative jer od toga nema dugoročnog doprinosa opštem dobrom", stava je Čavalić.
S druge strane, Čavalić zaključuje da neki zakoni mogu demonstrirati principijelnost poput onog kojim se ukida takozvani "bijeli hljeb" na federalnom nivou, a koji je predložio krajem prošle godine. Još bitnije je paralelno raditi na konkretnim projektima – poput brze ceste Tuzla-Sarajevo i riješiti goruća pitanja kao naprimjer blokade Agencije za privatizaciju FBiH.
