CCI o radu Vijeća ministara i Parlamenta BiH: Zabrinjava niska realizacija zakona
Prvi dio 2018. godine u BiH obilježili su izbjeglički talas, koji je prvi put u ozbiljnoj mjeri "pogodio" i našu zemlju, dočekavši našu vlast, očekivano, nespremnu te politički sukobi u vezi s Izbornim zakonom i krajnje neodgovorno ponašanje naših političara u vezi sa Zakonom o krivičnom postupku. Sva tri slučaja ukazuju na kompleksnost odnosa u državi i probleme koje ona ima u svom funkcionisanju, na političke sukobe koji u potpunosti relativiziraju podjelu na vlast i opoziciju te na opsjednutost aktera na političkoj sceni stranačkim i ličnim interesima.
Vijeće ministara je u 1. kvartalu 2018. imalo najniži intenzitet rada od početka aktuelnog mandata. Održano je svega 11 redovnih sjednica. U svakom mjesecu jedna sedmica je prošla bez održane sjednice, iako Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH propisuje da se sjednice Vijeća održavaju najmanje jednom sedmično (citat: "...po pravilu, određenog dana ili određenih dana u sedmici").
Ni što se tiče produktivnosti rezultat u 1. kvartalu 2018. nije zadovoljavajući. Od 345 mjera, koliko je Vijeće ministara razmotrilo u 1. kvartalu 2018. godine, u aktuelnom mandatu samo je u 4 navrata postizan lošiji kvartalni rezultat.
Posebno zabrinjava niska realizacija zakona. U ukupnoj masi razmatranih mjera, tek je 1,7 posto zakona. Odnosno, za prva tri mjeseca 2018. godine na Vijeću ministara su utvrđena svega četiri zakona.
Stepen problema, u kontekstu realizacije zakona, možda je najvidljiviji iz uvida u realizaciju planiranih aktivnosti. Kako je, naime, svega jedan od četiri utvrđena zakona planiran Programom rada Vijeća ministara za 2018. godinu, to znači da je, do kraja 1. kvartala ove godine realizirano tek 3 posto od planiranih zakona i da se u 2. kvartal ušlo sa čak 31 nerealiziranim zakonom iz Programa rada za 2018. godinu.
Osim zakona, i realizacija strategija ukazuje na to da vijeće ministara ima ozbiljnih problema u planiranju svojih obaveza. U 1. kvartalu 2018. godine utvrđene su tri strategije, od kojih nijedna nije iz Programa rada Vijeća ministara za 2018. godinu. Nije, naime, utvrđena nijedna od 14 strategija planiranih Programom rada, pri čemu je rok za realizaciju dvije izuzetno važne (Okvirni strateški dokument razvoja energetskog sektora BiH do 2035. godine i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u BiH) bio upravo 1. kvartal 2018.
Neusvajanje određenih zakona i strategija koči reformske procese u zemlji, njen evropski put, te dovodi do kršenja obaveza koje imamo prema različitim međunarodnim organizacijama. BiH naprimjer još uvijek nije ispunila obaveze iz ugovora o Energetskoj zajednici, koje se odnose na usvajanje zakona na državnom nivou o regulatoru električne energije i gasa, prijenosu i tržištu električne energije te uspostavljanju regulatornog tijela na nivou BiH za tržište gasa.
No, zastoj nije potpun, još uvijek se, povremeno, usvoji neka vrlo važna mjera - početkom ove godine utvrđen je strateški plan ruralnog razvoja BiH za razdoblje 2018.-2021. godine, koji je tokom 1. kvartala usvojen i u parlamentu, a čije je neusvajanje proteklih godina uzrokovalo gubitak desetina miliona eura pomoći poljoprivrednicima iz pretpristupnih fondova EU.
Tako BiH više neće biti jedina zemlja u regiji koja ne povlači novac iz pretpristupnih fondova za svoje poljoprivrednike, s obzirom na to da je proteklih godina, zbog nepostojanja navedene strategije, ugrožavala vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i radna mjesta u sektoru poljoprivrede.
Vijeće ministara kasnilo je pri izvršenju zakonskih i poslovničkih obaveza u vezi s donošenjem oba ključna akta za svoj rad u 2018. godini. Nacrt Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu Vijeće ministra BiH je, umjesto najkasnije do 15. oktobra, utvrdilo 22. novembra 2017. godine, čime je onemogućilo i Predsjedništvo BiH da pravovremeno ispuni svoju obavezu u vezi s rokom za utvrđivanje prijedloga budžeta. A Program rada Vijeća ministara za 2018. godinu, umjesto do kraja 2017. godine, usvojen je 11. januara 2018. godine.
Tokom prvog kvartala 2018. godine nije bilo značajnijih pomaka u realizaciji mjera iz akcionog plana reformske agende na državnom nivou. Realizacija revidiranog Akcionog plana se implementira sporijim intenzitetom od očekivanog - od 34 generalne mjere u Akcionom planu Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH, zaključno sa 31. martom 2018., u potpunosti je bila realizirana 21 mjera (62 posto), kontinuirano se radi na provedbi osam mjera (23 posto), dok nije bilo realizirano ukupno pet mjera (15 posto).
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
