CCI: Pad životnog standarda u BiH uzrokuje gubitak posla, rast administracije i skupe komunalije
S obzirom da je Sarajevo 2016. godine na osnovu podataka iz 2015. zauzimalo 158. mjesto na listi iste kompanije, postavlja se pitanje zašto grad na Miljacki gubi statistički kvalitet u odnosu na druge.
Prvenstveno, Mercerova lista je bazirana na nizu parametara koji su grupisani u političke, ekonomske i ekološke faktore. Poznajući tu činjenicu, lako je prisjetiti se sličnog istraživanja koje je prije skoro četiri godine provela organizacija Centri civilinih inicijativa i koja je došla do sličnih zaključaka o padu kvalitete života.
"Podaci su se odnosili na troškove života, potrošačku korpu i slično. To smo ukrštali sa zadovoljstvom građana jer smo ih pitali šta je za njih najveći problem. Također, povećan broj nezaposlenih je utjecao na pad koeficijenta kvaliteta života", rekla je Ana Lučić iz CCI-a.
S obzirom da je Mercer bodovao Sarajevo, treba spomenuti da jedna sarajevska općina kotira dobro kada su u pitanju bh. standardi. Podsjećamo da je CCI Općinu Novo Sarajevo prema indikatorima objektivnog kvaliteta života 2013. postavio na 3. mjesto, a po subjektivnim indikatorima života na 5. mjesto među 14 posmatranih bh. općina.
Ipak, loša vijest je da je CCI, slično kao i Mercer, tada došao do zaključka da kvaliteta života građana u određenim mjestima u Bosni i Hercegovini polako ali konzistentno opada.
Ne treba zaboraviti da je u spomenutom saopćenju zaključeno da je u Novom Sarajevu došlo do smanjenja broja zaposlenih čak i pored relativno dobre sveukupne pozicije.
Podsjećamo, istraživanje Centara civilnih inicijativa o prosječnom indeksu kvaliteta života građana, provedeno je u 14 opština i gradova BiH i pokazalo je da je došlo do pada ovog indeksa za čak 5,5 posto u odnosu na istraživanje provedeno prije godinu dana (2012.).
Kao najveći problemi naglašeni su povećanje administrativnog aparata, poskupljenje komunalnih usluga i negativan trend promjene broja zaposlenih u ispitanim općinama.
U izvještaju CCI-a tada je zaključeno da je, ukupno gledajući, najveći indeks kvaliteta života dobijen za općinu Široki Brijeg, a najniži indeks kvaliteta života dobijen je za općinu Bihać.
