CCI: Skupština TK djelovala antireformski i potencijalno antiustavno, stranački ispred interesa građana
Kako je istaknuto tokom današnje konferencije za medije, preuzimanjem dužnosti i polaganjem zakletve 35 poslanika Skupštine TK se obavezalo da će opravdati povjerenje koje su im građani ukazali te da će svoju preuzetu dužnost vršiti odgovorno i u skladu sa normama koje propisuju ustavi BiH, FBiH i TK.
Međutim, onog trenutka kada je većina poslanika digla ruku i glasala za antireformske i potencijalno antiustavne zakone, oni su spomenutu zakletvu prekršili i tom prilikom stavili interes stranke ispred interesa građana.
Zakonom do stranačkog zapošljavanja u državnu službu
Program menadžer CCI-a Adis Arapović kazao je da je Zakon o državnoj službi TK donesen 30. aprila ove godine te da je prije samog donošenja u velikoj mjeri bio usaglašen s vrlo pozitivnim zakonom u Sarajevu, za koji su međunarodne adrese, Evropska unija, SIGMA te organizacije koje se bave depolitizacijom javne uprave, izrazili pozitivna mišljenja te mu dali podršku.
"Međutim na samoj sjednici održanoj 30. aprila ove godine amandmanskim djelovanjem u posljednjem koraku kada nije bilo ni mogućnosti za izjašnjavanje o amandmanima 'razvaljena' je suština ili jedna od temeljnih karakteristika tog zakona, a to je depolitizacija i meritornost, odnosno izbor najboljih kandidata prilikom zapošljavanja u javnu službu", rekao je Arapović.
Amandmani Kluba Stranke demokratske akcije (SDA), naglasio je Arapović, poništili su jedan od temeljnih principa reforme javne uprave i eksplicitni zahtjev Reformske agende, a to je osiguravanje zapošljavanja najboljih kandidata.
"Amandmanskom intervencijom, desantom na Zakon o državnoj službi, ukinuta je mogućnost da u ovom društvu konačno meritornost, zasluge i sposobnost pobjede partijsku pripadnost ili podobnost. Cilj ovakvog djelovanja je nesumnjivo stranačko zapošljavanje u državnu službu", istakao je on.
Ovakav zakon je suprotan principima na kojima insistira EU u procesu pridruživanja, tzv. SIGMA principi, a nasuprot je i eksplicitne odredbe iz Reformske agende.
Arapović je napomenuo da Vlada i Skupština TK sebe žele predstaviti kao reformske, ali ono što je učinjeno predstavlja strašni salto mortale.
"Ovo je bilo vrlo nepromišljeno, nepotrebno i ne ostavlja sumnju da se partijski interes u ovom slučaju stavio ispred interesa društva, države i građana. S obzirom da nije bilo prilike za izjašnjavanje o amandmanima, Vlada TK je usvojila amandmane kao svoje, onemogućena je i javna debata barem u Skupštini, odnosno da zastupnici, poslanici iz pozicije i opozicije iznesu svoje mišljenje i da se o njima glasa. To je kršenje osnovnih demokratskih postulata o javnoj raspravi i javnom interesu", upozorio je Arapović.
Vlada TK prekršila ustave
Naglašava da je Kantonalna vlada prekršila poslovnik time što u zvaničnim zapisnicima nema sjednice na kojoj se izjašnjavala o spomenutim amandmanima te je potencijalnim kršenjem poslovnika prekršila i državni, entitetski i kantonalni ustav.
"Ovakav zakon suprotan je reformskoj agendi, principima evropskih integracija, SIGMA princima i reformi javne uprave i on mora biti korigovan ili se u suprotnom izlaže velikom riziku pokretanja ocjene ustavnosti zbog proceduralnih propusta, prije svega zbog kršenja poslovnika o radu Vlade TK", smatra program menadžer CCI-a.
Naglašava i da je veoma važno istaći da ovaj zakon na velika vrata doprinosi politizaciji javne uprave, jer javni konkursi postaju besmisleni ukoliko krajnji donosilac odluke, rukovodilac organu državne službe ili izvan toga, može imenovati ili zaposliti bilo koga sa liste uspješnih kandidata, jer nema nikakvog kriterija da se najbolji kandidati zapošljavaju.
Snežana Katkić, zamjenica predsjednika Kantonalnog odbora Sindikata državnih službenika i namještenika u TK, kaže da je ovaj sindikat davao određene smjernice u smislu da je neophodno primati sposobne, a ne politički podobne kandidate prilikom javnih konkursa.
"Mišljenja smo i da na konkursima nema potrebe za intervjuima, kao i da je neophodno uputiti inicijativu za izmjenu zakona o državnoj službi", istakla je Katkić koja obnaša i funkciju predsjednice Sindikalne organizacije Gradske uprave Tuzla.
Kako je istakla, od 2015. godine do danas u javnoj upravi Tuzle niko se nije zaposlio.
Na novinarsko pitanje koliko u Gradskoj upravi Tuzle u ovom trenutku ima zaposlenih, Katkić je kazala da je riječ o njih 450.
Neustavno usvajanje zakona o visokom obrazovanju
Kada je riječ o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju TK koji je donesen 16. marta ove godine, a koji je izazvao veliku pažnju javnosti zbog načina usvajanja, Arapović je kazao da se sa velikom sigurnošću može reći da isti predstavlja eklatantno kršenje ustavnih odredbi, derogiranje demokratskih procedura te izrugivanje javnom interesu.
Podsjetio je da je zakon prije svega donesen u hitnoj proceduri i bez javne rasprave, naglasivši da poslovnici skupština kantona i viših nivoa vlasti eksplicitno navode da se hitna procedura može provoditi samo u izuzetnim slučajevima kada ne donošenje određene odluke proizvodi štetu kantonu, federaciji...
Potcrtao je da u slučaju ovog zakona nije bilo štete, kao ni adekvatnog obrazloženja za hitnu proceduru.
"Procedura i posljedice zakona su neustavne iz nekoliko razloga, a jedan od njih je i taj da je ovo dosad neviđen primjer da se zakonom nekome oduzima radno-pravni status, da se zakonom smjenjuje neko ko nije na političkoj funkciji, a konkretno mislim na rektora, prorektora i potencijalno dekane fakulteta Univerziteta u Tuzli", nastavlja Arapović.
Upozorio je da će ovakva prodecuralno-pravna pogreška skupo koštati onoga ko se odlučio na "silovanje" demokratskih procedura i izrugivanje ustavnih i zakonskih okvira u ovoj zemlji.
"Cilj ovakvog djelovanja je politička smjena rektora, prorektora, dekana te imenovanje podobnih, prije svega stranački podobnih ljudi u akademskoj zajednici. Nije svejedno što je to akademska zajednica kojoj je ustavom, a posebno okvirnim Zakonom o visokom obrazovanju BiH zagarantirana akademska sloboda i autonomija od političkog uticaja", dodao je Arapović.
Stranačka okupacija Univerziteta u Tuzli
Ocijenio je da je ovaj zakon do kraja dekadentan, nazadan i dosad neviđeno zadire u akademske slobode i autonomiju, što je dokaz stranačke okupacije Univerziteta u Tuzli te suspenzije njegove autonomije.
"Danas zvanično i mi kao CCI pozivamo političke aktere na ocjenu ustavnosti hitnog postupka i načina smjene rektora i prorektora. Ovaj apel prije svega upućujemo opozicionim strankama u Skupštini TK, ali i na višim nivoima u Parlamentu FBiH i Parlamentu BiH, kao i pozicionim koji imaju lični stav da su način i sadržaj donesenih zakona poremetili pravni i ustavni poredak", izjavio je Arapović.
Konferenciji za medije danas je prisustvovao i bivši rektor Univerziteta u Tuzli koji je ove dužnosti razriješen Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju TK prof. Samir Nurić, koji danas obnaša dužnost v.d. predsjednika Sindikata visokog obrazovanja TK.
Istakao je da se uplitanjem politike u visoko obrazovanje otvara put da Univerzitet u Tuzli doživi sudbinu privrede ovog kantona.
"Tamo gdje su se uplitali i gdje su kadrirali te firme su i upropastili. Vjerujem da Univerzitet u Tuzli ide strmoglavo dolje i mislim da će ga upropastiti nastave li sa političkim imenovanjima", smatra Nurić.
Danas je javno rekao da se njegovim odlaskom, odnosno smjenom s pozicije rektora vrše svojevrsne torture i šikaniranja ljudi koji su bili u službama koje su opsluživale rad rektora i njegovog ureda.
"Trenutno se sprovodi politika, preispituju se međunarodni projekti..., ali treba da se zna da sam lično za vrijeme obnašanja funkcije rektora popratio i zaustavio projektnu korupciju, isključio učešće menadžmenta u projektima. Danas se tamo kopa po papirima, profesori zlostavljaju i traži im se oprema na jedan vrlo ružan način", obznanio je Nurić.
Bez racionalizacije javnog sektora
Danas je u Tuzli predstavljen i Izvještaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru u BiH, koji daje pregled regulative i prakse imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru, tokom 2016.godine.
Kako su naveli iz CCI-a, uprkos činjenici o alarmantnoj potrebi smanjenja broja uposlenih u javnom sektoru, uzimajući u obzir zahtjeve MMF-a i drugih međunarodnih institucija, racionalizacije javnog sektora tokom prošle godine nije bilo.
Rezultati monitoringa imenovanja i zapošljavanja pokazali su da je u čak 75 posto anketiranih organa javne uprave i javnih preduzeća bilo novog zapošljavanja – od toga na nivou BiH u 81 posto, u RS-u 84, a u FBiH 62 posto slučaja.
Kada je riječ o zapošljavanju u javnoj upravi, iz CCI-a kažu da je spomenuti Zakon o državnoj službi TK ovo pitanje uredio na vrlo loš način, međutim, ni većina ostalih važećih propisa u BiH gotovo da uopšte ne štiti principe nezavisne, stručne i objektivne promjene te zapošljavanja i imenovanja najboljih kandidata u javnu upravu.
Istakli su i da sprovođenje javnih konkursa ostaje jedno od najkitičnijih tačaka u postupku sprovođenja, odnosno zapošljavanja u javnom sektoru.
Iako je Reformskom agendom zatraženo da svi nivoi vlasti donesu nove zakone o državnim službenicima koji će biti kreirani u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave, tokom prošle godine to nije učinila, ni država, ni entiteti, a ni većina kantona.
Nalazi monitoringa CCI-a pokazuju da je proces zapošljavanja generalno vrlo netransparetan.
Posmatrano kroz četiri kriterija - da se svi konkursi objavljuju na web stranicama organa koji zapošljava, da se objavljuju u dnevnim novinama, da su svi kriteriji za ocjenjivanje na konkursu dostupni kandidatima, kao i da se sastavi komisija objave prilikom raspisivanja konkursa, došlo se do zaključka da trenutni indeks transparentnosti procesa zapošljavanja iznosi tek 32, na skali od 0 do 100.
Najlošija praksa je primjećena kod dostupnosti kriterija za ocjenjivanje kandidata, koji su na nivou institucija BiH bili poznati tek u nešto više od polovine javih konkursa, na nivou FBiH u jednoj trećini, a na nivou RS u tek jednoj petini slučajeva.
Također, sastav komisija koje ocjenjuju kandidate ni u jednom slučaju u posmatranom periodu, na nivou BiH i FBiH nije bio poznat, dok je u RS-u samo u 14 posto slučajeva unaprijed bio poznat sastav komisija.
Broj zaposlenih u javnom sektoru se povećava i kroz angažovanje po osnovu ugovora o djelu.
Na nivou BiH u 75 posto javnih institucija i preduzeća bilo je angažmana dodatnog osoblja po osnovu ugovora o djelu, na nivou FBiH taj procenat je 65 posto, dok je u RS 72 posto njih vršilo angažovanje po osnovu ugovora o djelu.
Tokom perioda monitoringa identificirano je mnoštvo institucija i javnih preduzeća gdje su imenovane i zapošljavane osobe kojima su stranačke funkcije direktno pomogle na putu do upravljačkih i rukovodnih pozicija.
Neki od njih su prije karijera direktora (ili člana upravnog odbora) bili stranački kandidati na lokalnim i opštim izborima, a drugi čak i danas imaju aktivnu funkciju u stranci (članovi opštinskih, gradskih, pa i glavnih organa stranaka).
Zaključak CCI-a je da nema stranke, koja je bila na vlasti u BiH da je ostala imuna na ovu negativnu praksu političkih nominacija za nepolitičke funkcije.
Zbog svega navedenog, neophodno je u što skorijem periodu izmijeniti ili donijeti nove zakone o državnoj/javnoj službi na svim nivoima u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave te detaljnije urediti konkursnu proceduru kako bi se osiguralo da posao u javnoj upravi dobijaju najbolji kandidati.