Čedo Jovanović za Klix.ba: Doći ću u Srebrenicu 11. jula jer osjećam potrebu da budem tamo

Gotovo svake godine neposredno pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kada se obavlja dženaza i ukop posmrtnih ostataka nevino stradalih civila, intenziviraju se političke izjave zvaničnika iz BiH i Srbije o samim događajima u Srebrenici 1995. godine i o potrebi da državni vrh Srbije prizna da se dogodio genocid.

Odlukom Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici da u Potočare nije dobrodošao niko, ko negira da se u Srebrenici dogodio genocid, ponovo su se uzburkale strasti.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić ove godine neće prisustvovati komemoraciji žrtvama u Potočarima, ali svoj dolazak je najavio Čedomir Jovanović.

"Želim da vjerujem da ćemo doživjeti vrijeme kada će biti normalno da predsjednik ili premijer Srbije budu u Srebrenici, da ne izmišljaju druga imena za genocid koji se tamo dogodio, da ne dolaze tamo zato što to od njih neko traži, nego zato što su pobijeni nedužni ljudi i što normalni ljudi u normalno vrijeme razumiju, bez da im iko objašnjava, da je svaki bol isti i da nemamo na svijetu mnogo ljudi bližih nego što smo mi jedni drugima. Želim da vjerujem da je pred nama vrijeme kada će Srbija do kraja raskrstiti sa zločinačkom politikom koja u negiranju genocida ima svoj posljednji izraz, kao i da će raskrstiti sa zločincima koji su je sprovodili. Doći ću u Srebrenicu, jer vjerujem da takve odnose možemo izgraditi, jer osjećam duboku ljudsku potrebu da budem tamo 11. jula i jer se danas ne smijemo sklanjati pred onima koji bi željeli opet da nas vrate mržnji i ludilu koje nas je sve tako skupo koštalo", kazao je Jovanović za Klix.ba.

Jovanović također ističe da bez potpune iskrenosti u međusobnim odnosima u regionu, što podrazumijeva normalizaciju stanja na Kosovu, priznanja genocida u Srebrenici i još mnogo toga, zajednički regionalni projekti bit će samo usamljeni incidenti.

"Svako pitanje koje pokušava da rasvijetli stanje u našem regionu sudari se sa istim odgovorom; da bismo imali drugačiji region, odnose zasnovane na razumijevanju i saradnji, tržište, jedinstven kulturni prostor, da bismo se pomjerili iz živog blata koje nas žive jede već dvije decenije, moramo prvo odlučiti šta hoćemo da budemo i kako to želimo da postignemo. Sve dok naša namjera da krenemo ka Evropi i ka normalizaciji stanja u regionu ne bude imala izraz u jasnim političkim odlukama, od normalizacije stanja na Kosovu do priznavanja genocida u Srebrenici, od približavanja spoljne politike EU do poštovanja zakonom propisanih sloboda, ako ne pokažemo sposobnost da razumijemo druge onako kako bismo željeli da oni razumiju nas, svaka priča o zajedničkim projektima bit će usamljeni incident, priča za dnevnike ili strane državnike koji obilaze domorodačka plemena. Ako hoćemo drugačiji i funkcionalniji svijet oko sebe, mi sami moramo biti drugačiji nego što jesmo", smatra Jovanović.