Čelnici zemalja EU na sastancima preferiraju Zvizdića u odnosu na članove Predsjedništva BiH
Uprkos tome što predstavnici vlasti iz bosanskohercegovačkog entiteta RS tvrde kako je Denis Zvizdić predsjedavajući Vijeća ministara BiH "u tehničkom mandatu" činjenice govore da je upravo Zvizdić najzastupljeniji bh. političar na sastancima s liderima važnih zemalja Evropske unije.
Vanjska politika Bosne i Hercegovine u nadležnosti je Predsjedništva BiH tako da se s pravom postavlja pitanje zbog čega je stranim liderima, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, važnije da na sastancima o Zapadnom Balkanu našu zemlju predstavlja Denis Zvizdić, a ne članovi Predsjedništva BiH.
Od kraja novembra 2018. godine do danas predsjedavajući Vijeća ministara BiH prisustvovao je na više od deset važnih sastanaka koji su održani između ostalog u Ohridu, Berlinu, Washingtonu, Minhenu, Briselu, Beču i drugim svjetskim metropolama, a koji se direktno tiču evropske perspektive i bh. ekonomije.
Na drugoj strani članovi Predsjedništva BiH rijetko gdje su boravili u službenim posjetama. Ukoliko su i napuštali zračni prostor BiH sami među sobom osporavali su posjete tvrdeći da je riječ o privatnim, a ne službenim nastupima.
U tom kontekstu treba podsjetiti na izjave Šefik Džaferovića kako su posjete Milorada Dodika Vatikanu i Beogradu privatne, Dodikove tvrdnje kako je Džaferović bez saglasnosti otišao u Pariz na komemoraciju u povodu smrti bivšeg predsjednika Republike Francuske Jacquesa Chiraca, ali i navodi da je Komšić za govornicom Opće skupštine UN-a iznosio privatna mišljenja, odnosno da je, kako tvrdi Dodik, "blebetao".
Za razliku od Zvizdića koji je prisustvovao brojnim sastancima čije su teme razvijanje ekonomija zemalja Zapadnog Balkana i evropske integracija, članovi Predsjedništva BiH uglavnom su pohodili u Srbiju, Azerbejdžan, Rusiju, Mađarsku, Tursku i Belgiju. Od značajnih tema o kojima su razgovarali sa stranim predsjednicima jedino se mogu izdvojiti razgovori s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o brzoj cesti Sarajevo-Beograd. Također, Dodik je u Beogradu imao priliku kratko razgovarati i s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom koji je boravio u službenoj posjeti Srbiji.
Komšić, Džaferović i Dodik dva puta su boravili u službenoj posjeti Briselu gdje su potvrdili opredijeljenost za Evropsku uniju, ali i iznijeli različita viđenja vezana za NATO put BiH. Jedini rezultat tih sastanaka bio je poziv evropskih funkcionera bh. liderima da što prije otpočnu proces formiranja vlasti na državnom nivou, a što je Dodik iskoristio kako bi još jače zastupao tezu da BiH treba odustati od ANP-a jer poštivanje Zakona o odbrani BiH, prema njegovom tumačenju, nije uslov za imenovanje Zorana Tegeltije za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Osim susreta u Briselu s komesarom za proširenje Johannesom Hahnom, predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom, predsjednikom Evropske komisije Jean Claude Junckerom i evropskom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Fredericom Mogherini članovi Predsjedništva BiH zajedno, bilateralno, su se samo sastali još s predsjednikom Republike Turske i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem (na ovom sastanku prisustvovao je i Erdogan).
Nijedan predsjednik ili premijer zemlje članice Evropske unije od dana kada su Komšić, Džaferović i Dodik preuzeli funkcije nije se sastao s članovima Predsjedništva BiH, ukoliko se ne računaju kratki kurtoazni susreti dočekivanja na crvenim tepisima određenih foruma. Članovi Predsjedništva BiH i ove kratke sastanke uspjeli su ispolitizirati pa se tako Dodik jučer oglasio tvrdeći da je Željko Komšić jučer u Parizu, tokom kratkog razgovora s predsjednikom Francuske Emanuelom Macronom na crvenom tepihu, iznio privatni stav.
Evropski funkcioneri, vjerovatno svjesni činjenice da se sastanci s članovima Predsjedništva BiH o evropskim integracijama ili ekonomiji zemalja Zapadnog Balkana vrlo lako mogu pretvoriti u cirkus, pozivaju na sastanke o važnim regionalnim temama predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Zvizdić je tako učestvovao 8. novembra 2019. godine u radu Strateškog ekonomskog dijaloga o Zapadnom Balkanu u Ženevi gdje je poručio kako je integracija Zapadnog Balkana u interesu Evrope. Pored predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH na ovom sastanku učestvovali su predsjednik Srbije Aleksandra Vučića, premijeri Makedonije, Albanije, Kosova, Bugarske, ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer i brojni drugi.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je 10. novembra 2019. godine prisustvovao i sastanku lidera Zapadnog Balkana u Ohridu gdje je ključna tema razgovora bila uspotavljanje "malog Schengena". Na ovom sastanku prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Makedonije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama.
Javnost u BiH sjeća se i prošlomjesečnog odlaska Zvizdića u Washington. Članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku tada su zasmetali stavove koje je predsjedavajući Vijeća ministara BiH iznio o NATO-u pa je ustvrdio kako je Zvizdić u SAD-u nastupao privatno. Na drugoj strani, Zvizdić mu je poručio da umjesto neproduktivne polemike posjeti SAD, odnosno zemlju u kojoj se Dodik nalazi na crnoj listi.
U septembru predsjedavajući Vijeća ministara BiH prisustvovao je u Pragu sastanku premijera Višegradske grupe i Zapadnog Balkana. Domaćin sastanka je bio premijer Češke Andrej Babiš. U julu ove godine Zvizdić je prisustvovao Samitu u Poznanju gdje je domaćin bio poljski predsjednik Andrzej Duda. Na ovom samitu učestvovali su između ostalih njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski premijer Edouard Philippe, austrijska kancelarka Brigitte Bierlein, slovenski premijer Marjan Šarec i tadašnja britanska premijerka Theresa May.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, na poziv premijerke Rumunjske Viorice Dancile, u maju je boravio u službenoj posjeti Rumuniji koja je u tom trenutku predsjedavala Evropskom unijom. A u aprilu ove godine na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, prisustvovao je sastanku čelnika Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je održan u Berlinu. Tema sastanka bilo je pitanje regionalne stabilnosti i saradnje uz fokus na odnose na relaciji Beograd-Priština.
U februaru je Zvizdić prisustvovao Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji te učestvovao na panelu u kojem je učestvovala njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi i predsjednik Rumunije Klaus Iohannis. Posebno zanimljiva je bila januarska posjeta Davosu kada je Zvizdić prisustvovao godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma koji je okupljao oko 3500 učesnika, 65 šefova država i vlada i oko 40 čelnika međunarodnih organizacija.
Na poziv visoke predstavnice Evropske unije i potpredsjednice Evropske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, predsjedavajući Vijeća ministara BiH prisustvovao je u decembru 2018. godine sastanku čelnika Zapadnog Balkana koji je održan u Briselu.
Šef bh. vlade također je krajem novembra 2018. godine u Beču prisustvovao radnom sastanku koji je organizirao tadašnji kancelar Republike Austrije Sebastian Kurz. Sastanku su prisustvovali i premijeri Albanije, Crne Gore, Srbije i Kosova, ministar ekonomije Makedonije, te evropski komesari Johannes Hahn i Mariya Gabriel.
