Cero o državnoj imovini: Zašto je opasna Schmidtova promjena iz ništavne pravne radnje u nepovratnu štetu
"Visoki predstavnik ovo pitanje ipak delegira sudu, a ne koristi svoje mogućnosti ocjene ništavnosti i dopunjenog zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojim je upravo on, uz saglasnost Vijeća za implementaciju mira (PIC) utvrdio da je ništavan svaki prenos vlasništva državne imovine pod zabranom ako nije donesen u Parlamentu Bosne i Hercegovine, tj. u instituciji koja je titular vlasništva", prva je stvar koju je primijetio.
Druga stvar je za njega mnogo opasnija, jer se njome, kako je kazao, unosi novi sadržaj. Tom prilikom je citirao dijelove današnjeg OHR-ovog saopštenja, naglasivši sintagmu "nepovratna šteta".
"Kazao je: 'Osporeni zakon će imati učinak čim stupi na snagu. Sud bi trebao da pokaže ažurnost po ovom pitanju te tako spriječi nepovratnu štetu po državne interese. Da li je riječ o novom zaokretu u OHR-ovom pristupu državnoj imovini, jer se njime uvodi činjenica da po njegovom sudu nastaje tzv. nepovratna šteta, a ne ništavna pravna radnja. Pravno nasilje prepoznaje kao nepovratnom štetom", ukazao je Cero.
Šta znači "nepovratna šteta"?
Objašnjavajući zašto smatra da je sintagma "nepovratna šteta" opasna, napomenuo je na odluku bivših visokih predstavnika.
"Shodno odluci bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna 2005., a sve sljedeće odluke su bile kontinuitet kada je u pitanju državna imovina, uvijek je sadržano bilo da je riječ o ništavnim pravnim radnjama i da one ne mogu imati učinak te da eventualni učinak ne bi imao pravno dejstvo i da bi bio prepoznat kao ništavna pravna radnja", podsjetio je.
Dodatno je obrazložio zašto mu je neprihvatljiva spomenuta sintagma.
"Prepoznavanje to kao nepovratnom štetom nije ništa drugo nego prejudiciranje da tako nastalo pravno stanje proizvodi štetu, da je neustavno, protivno državnim interesima, ali da je nepovratno. Malo je vjerovati da tako jedna ozbiljna institucija, kao što je OHR, ne pravi razliku između ništavne pravne radnje i nepovratne štete", konstatovao je.
Pitao se da li je ovo pisani lapsus ili novi pristup u rješavanju pitanja državne imovine, a o čemu se, kako je primijetio, u posljednje vrijeme jako mnogo špekuliralo pod pretpostavkom da novi visoki predstavnik ima svoj pristup rješavanju ovog pitanja, kojim bi išao u pravcu zadovoljavanja interesa Republike Srpske.
Prema riječima Cere, ako je nepovratna šteta zaista stav visokog predstavnika, onda je to apsolutno novi pristup. Istakao je da takav pristup, kako je rekao, nije u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, PIC-ovim zaključcima i svih odluka ranijih visokih predstavnika.
"Ako ove opaske ne stoje, dobro bi bilo i za očekivati je da iz OHR-a dođe korekcija ovog stava, kojom bi se išlo u pravcu potvrđivanja ništavnosti zakona", dodaje.
Nagovještaji promjene odnosa
Pitali smo ga da li je zaista riječ o promjeni aktuelnog visokog predstavnika prema pitanju državne imovine, u odnosu na bivše visoke predstavnike.
"Ako se sjećate odlazaka visokog predstavnika u Srbiju i razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, mogli smo prepoznati nagovještaje promjene odnosa. Vučić je to potvrdio u jednoj od izjava, rekavši da je dobio obećanje da će to pitanje biti riješeno, koliko se sjećam, u roku od šest mjeseci", odgovorio je.
Boji se da je uvođenje "nepovratne štete" nagovještaj novog pristupa.
"Nažalost, nemamo reakcija političkih subjekata i za očekivati ih je ako nisu zabavljeni nečim drugim. Ovo mi liči na jednu tihu političku subverziju", ocijenio je.
"Nikad bliže da država ostane bez imovine"
Cero da je Bosna i Hercegovina Zakonom o nepokretnoj imovini Republike Srpske, kako je naveo, izvlaštena kao država, da je RS jednostano upisana pravnim nasiljem. Upozorio je da se time ustavno-pravni karakter države u koristi, kako je konstatovao, etnoteritorijalnog razgraničenja po modelu državne zajednice, po modelu kojim se entitetima daje karakter državnosti.
Također smo ga pitali da li je nikad bliže situacija da Bosna i Hercegovina ostane bez imovine.
"Da. Ni poslije 27 godina od rata nemamo zakon o denacionalizaciji i restituciji, portfolio državne imovine je morao biti predmet denacionalizacije i restitucije. Činjenica da se neskriveno i otvoreno u RS-u izgovara da je imovina upisana i da je jednostrano pravnim nasiljem promijenjen ustavno-pravni karakter, RS se pozicionira u položaj puzajućeg odvajanja od Bosne i Hercegovine. Međuentitetska linija postaje zemljišno-knjižna granica, a praktično postaje granica, što je obilježje država, a ne regija", napomenuo je.
Prema njegovim riječima, na tablama velikih igrača mogu biti veliki projekti koje provodi Schmidt, a veliki igrači vuku poteze. Pozvao je OHR da prethodno navedeno demantuje ako nije istinito.
Podsjećamo, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) je jučer pred Ustavnim sudom podnio apelaciju o ocjeni ustavnosti spornog zakona. Međutim, morat će je ponovo podnijeti zbog toga što ju je podnio prije početka roka za podnošenje.
Narodna skupština RS (NSRS) je u decembru prošle godine ponovo usvojila spomenuti zakon, a nakon što je Ustavni sud prvobitno usvojeni zakon u februaru 2022. proglasio neustavnim i nakon što ga je visoki predstavnik stavio van snage. Schmidt se u svojoj odluci pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2012., a kojom je i obrazloženo šta je suština ovog zakona.
