Cero: Priča o imovini BiH u Hrvatskoj ulazi u završnicu, Dodik preko Rusa štiti RS
Ministar pravde BiH Josip Grubeša kazao je da treba zahvaliti Hrvatskoj jer je sačuvala i zaštitila bh. imovinu, što je njena obaveza po sukcesiji, a predsjednik RS-a i budući predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je rekao da će RS smoći snage da zaštiti svoju imovinu u Hrvatskoj.
Cero ističe da je priča o imovini BiH u Hrvatskoj, počev od maja ove godine, polako ušla u završnicu.
"Inovacija Zakona o upravljanju državnom imovinom Hrvatske dobila je svoju operacionalizaciju donošenjem zakonskih akata i nedavnim raspisivanjem oglasa za koncesioniranje bh. i srbijanske imovine. Ali kada govorimo o bh. pasivnom podbilansu, sva imovina, a u ovom pilot projektu je 15 nekretnina, odnosi se na imovinu iz FBiH, tačnije imovinu kantona koji bi se mogli odrediti kao kantoni s bošnjačkom većinom", kazao je naš sagovornik.
On ističe da je BiH 2005. godine, stupanjem na snagu Sporazuma o sukcesiji, bila veoma blizu sačinjavanju bilateralnog sporazuma s Hrvatskom, koji je stvarao preduvjete za ulazak u posjed imovine bh. firmama, entitetima, kantonima pa i državi BiH.
Dodik ne priča uprazno
"To se nije dogodilo jer je Republika Srpska, u vrijeme Dodikove vlade, u cijelu priču stavila povrat imovine Srba prognanih iz Hrvatske, koji su svoje novo boravište nakon rata našli u RS i uvedeni u bh. državljanstvo. Očekivano je bilo da takav pristup Sporazuma o sukcesiji od BiH neće naići na pozitivnu reakciju Hrvatske i cijela priča o bilateralnom sporazumu o imovinskopravnim odnosima je pala u vodu i nije oživljena", smatra Cero.
Ipak, Cero smatra i da Dodikova najava zaštite imovine ne mora biti prazna priča, a za to navodi ruski utjecaj i jake argumente za hrvatsku ekonomiju.
"Vrlo lako je da Dodikova izjava nije prazna priča. Veliki dio pasivnog podbilansa RS-a potječe iz imovine Rafinerije Bosanski Brod koja se nalazi u Hrvatskoj. Jedna nekretnina koju RS vodi kao pasivni podbilans, a to je devet miliona kvadratnih metara u luci Ploče. Nije isključeno da ruskim kapitalom koji je ušao u vlasničke strukture u Hrvatskoj, preko Agrokora i Sberbanke, uz podršku ruskih političkih interesa, Milorad Dodik ima način da realizira najavljeno očuvanje imovine RS-a. To su jaki argumenti za ekonomiju Hrvatske", dodao je Cero.
Naš sagovornik ističe da Dodikova izjava da će RS sačuvati imovinu u Hrvatskoj zapravo govori kako će se nove vlasti odnositi prema ovom pitanju.
"Jasno je da Hrvatska traži definiranje vlasnika na imovini kako bi je učinila prilagodljivom Sporazumu o sukcesiji, na način da vlasnika isplati simboličnim novčanim obeštećenjem i tako isključi mogućnost fizičkog povrata imovine".
Ekspert za državnu imovinu BiH ocjenjuje da Milorad Dodik svojim pragmatizmom pokušava ostvariti kompleksniji zahtjev u procesu zaštite imovine RS. Također, kaže da je pitanje imovine BiH i pasivnog podbilansa izvan BiH vezano za donošenja zakona o državnoj imovini u BiH.
"Onaj ko je do sada opstruirao, zaustavljao i onemogućavao donošenje zakona od 2005. godine, od kada je imovina pod zaštitom, taj je opstruirao i utvrđivanje vlasničkih prava izvan zemlje pa i u Hrvatskoj", govori Cero.
On smatra da nije isključeno da Milorad Dodik u politički život BiH, dolaskom SNSD-a u strukture državne vlasti, dovodi koncept tzv. dogovorene države s ciljem ostvarivanja međunarodnog subjektiviteta entiteta na štetu subjektiviteta države BiH.
"Jasno je, a čini mi se i vidljivo, da je dio kusura za podršku Čovićevim političkim ciljevima upravo moguća zaštita i očuvanje imovine RS-a putem i načinom ostvarivanja i djelovanja izlaska ususret", konstatuje Cero.
Vraćaju li se "Prudski principi"?
Na pitanje zašto na spomen državne imovine BiH u susjednim zemljama, a naročito u posljednjem slučaju, šute bh. institucije i političari, izuzevši Grubešinu izjavu, Cero govori da zatečenost upućuje na to da se novi koncept vlasti, dolaskom Dodika u Predsjedništvo i kadra njegovog političkog djelovanja, može dovesti u vezu s pokušajem oživljavanja Prudskih principa.
"Prudski principi koje su tada prihvatiti Čović, Dodik i Tihić, a koji su poslije potvrđeni sarajevskim i banjalučkim sporazumima potpisom Zlatka Lagumdžije, prihvatanjem Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića te operacionalizacijom takvih dogovora daje se naslutiti da koncept vlasti koji nas očekuje, uzevši u obzir da Dodik i Čović prizivaju SDA u vlast, za konačan cilj ima oživljavanje Pruda, odnosno ponovnog procesa etnoteritorijalne ovjere BiH", rekao je Cero.
On smatra da bi u tom slučaju, ovaj put uz saglasnost onih faktora koji sve vrijeme odjenuti u verbalno dokazivanje patriotizma i zaklinjanje u nedjeljivost, suverenost i cjelovitost BiH, zarad očuvanja vlastitih interesa i pozicija bili spremni prihvatiti rješenja koja su daleko ispod dejtonskih rješenja.
Za kraj razgovora Muharem Cero naglašava da je imovina BiH u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori dugo bila u sjeni i nedodirljiva za zakon, podložna koruptivnim radnjama, transnacionalnom kriminalu i uvezanosti političkih i tajkunskih struktura.
