Četiri sile se i u doba korona-krize bore za utjecaj u BiH i na Balkanu
Dopisnica FT-a za jugoistočnu Evropu Valerie Hopkins izvijestila je o potezima Kine, Rusije, EU i SAD-a kako bi se prevladala kriza u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Borba za utjecaj na Balkanu
Zemlje Zapadnog Balkana poput Kosova i Bosne i Hercegovine bile su među prvima u Evropi koje su zatvorile svoje granice i uvele stroge mjere zatvaranja. Neki su to učinili i prije nego što su zabilježili prve slučajeve koronavirusa zbog starenja populacije, problematičnih zdravstvenih sistema i nedostatka ljekara. Do sada je broj smrtnih slučajeva ostao relativno nizak u usporedbi s ostatkom Evrope. Granice bi se ubrzo mogle otvoriti.
Strane sile nastavile su se boriti za utjecaj na Zapadnom Balkanu čak i dok su granice zatvorene. Kina i Rusija natjecale su se u isporuci maski i zaštitne opreme, dok je Washington pokušao unijeti zamah u pregovore Srbije i njene bivše pokrajine Kosova. Srbija je u početku imala lagan pristup koronavirusu, da bi kasnije, tokom vaskršnjeg vikenda, potpuno ograničila kretanje 86 sati.
Kritičari upozoravaju da je vanredno stanje koje je proglasio predsjednik Aleksandar Vučić povećalo njegovu kontrolu nad medijima i postavilo temelj za veliku izbornu pobjedu nakon što se vanredno stanje okonča.
Odnosi Moskve i Beograda
Valerie Hopkins je izvijestila da je Moskva također pokušala iskoristiti svoje odnose s Beogradom, slanjem vojnih aviona sa zalihama pomoći koje nisu bile presudne, ali koje su dobile mnogo medijske pažnje.
"To što je EU Srbiji osigurala bespovratna sredstva u iznosu od 3,7 milijardi eura bilo je ocijenjeno kao sporo reagiranje. Srbija je provela gotovo cijelo desetljeće pregovarajući sa svojom bivšom pokrajinom Kosovom, čiju neovisnost još uvijek ne priznaje. Razgovori koji podržavaju EU su zaustavljeni. Ali američki predsjednik Donald Trump nastojao je odigrati aktivniju ulogu", navodi Financial Times.
Za predstavnika u tom procesu imenovao je ambasadora Richarda Grenela, vršioca dužnosti šefa američke obavještajne službe, koji je pozvao na smjenu kosovskog premijera Albina Kurtija zbog njegove nepopustljivosti u razgovorima s Beogradom.
Financial Times također navodi da je Vučić iskoristio krizu da se približi Pekingu. U martu je kazao da je solidarnost EU bajka i da samo Kina može pomoći. Zahvalio se kineskom predsjedniku Xi Jinpingu na slanju medicinskih stručnjaka i opreme.
Korona u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini je, piše Financial Times, zatvaranje granica i uvođenje policijskog sata evociralo slike rata od 1992. do 1995. godine. Sarajevo je tada bilo pod najdužom opsadom u modernoj povijesti.
"Na graničnim prijelazima ljudi moraju biti u karantinu dvije sedmice, u ogromnom šatoru. Ulice su prazne. Ljudi su pod policijskim satom i skladištili su brašno i druge potrepštine. Mnogi Bosanci kažu da su za vrijeme rata barem znali ko je neprijatelj i gdje je, dok je danas nevidljiv i sveprisutan", navodi FT.
Podsjećaju kako poslijeratna Bosna i Hercegovina ima komplikovano uređenje i kako je podijeljena na dva entiteta. Ipak, navode da je zdravstveni sistem u BiH naslijeđe bivše Jugoslavije i da je funkcionirao dobro i s većom stopom testiranja nego u drugim zemljama.
"Neki od uspjeha BiH, kao i drugih zemalja, mogući su u borbi protiv koronavirusa zbog slabog povjerenja Bosanaca u državu, što se nadoknađivalo uvođenjem strožijih mjera. Ali to može komplicirati oporavak BiH od virusa. Bh. politički čelnici sukobljavali su se u vezi s raspodjelom sredstava od MMF-a za hitne slučajeve", piše FT.
Kako su se neke mjere počele ublažavati, promatrači kažu kako bi autoritarne ovlasti stečene u Srbiji i drugim zemljama mogle nadmašiti krizu. I dok se EU interno bori kako bi se nosila s političkim i ekonomskim posljedicama pandemije, Peking, Moskva i Washington nastavit će povećavati svoj utjecaj u regiji.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
