Četvrta godišnjica sankcija: Trump odlazi, Dodik ostaje na crnoj listi SAD-a
Sankcije su Dodiku nametnute uz obrazloženje da svojim postupcima ugrožava provedbu Dejtonskog sporazuma, a uslijedile su u vrijeme kada je Dodik zaoštrio prijetnje otcjepljenjem RS-a.
U obrazloženju Ambasade SAD-a u BiH izdatom 2017. godine navedeno je da se "Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Dodik i uzak krug ljudi oko njega tvrdili su da je to očajnički potez odlazeće američke administracije, na čijem je čelu bio Barack Obama.
“Ako su tačne informacije da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dospio na crnu listu SAD-a, to se može protumačiti kao očajnički potez odlazeće američke administracije, ali može se očekivati da ga nova administracija skine sa te liste”, rekao je, odmah po objavi ove informacije, Aleksandar Vranješ, savjetnik Dodika koji je tada bio predsjednik bh. entiteta RS.
Slične izjave davali su i drugi zvaničnici okupljeni oko Dodika, pa i sam lider SNSD-a.
„Takav očajnički potez odlazeće administracije liči na kukavičluk, a ne na pravdu“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare povodom odluke administracije SAD da mu zabrani ulazak u tu zemlju i bude blokirana njegova imovina.
U to vrijeme među Dodikom i njegovim saradnicima postojala je nada da će Donald Trump, koji je tek trebao preuzeti dužnost, dramatično promijeniti politku prema RS-u.
Te nade su gajene prvenstveno zbog naznaka da bi Trump mogao imati dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom s kojim je u to vrijeme otvoreno razmjenjivao komplimente.
No, Trump tokom svog mandata nije učinio ništa na ispunjenju Dodikovih želja, američka politika prema BiH nije se značajnije mijenjala, a čak i veze lidera SAD-a i Rusije nisu bile tako dobre kako se očekivalo.
Neposredno prije izbora u BiH 2018. američke sankcije su nametnute i Nikoli Špiriću, bliskom Dodikovom stranačkom saradniku. Špirića su američke vlasti direktno prozvale zbog umiješanosti u korupciju.
Specijalni predstavnik State Departmenta za Zapadni Balkan Matthew Palmer izjavio je u februaru 2020. da svi koji se budu priključili blokadi institucija BiH riskiraju sankcije SAD-a kakve su već nametnute Dodiku te da se neće dopustiti paraliza državne vlasti.
"Gospodin Dodik se i ranije ponašao na način koji je nedosljedan i nespojiv s Dejtonskim sporazumom i on je zbog toga bio predmet američkih sankcija. Svako ko se pridruži protudejtonskim stavovima riskira pokretanje takvog odgovora Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je tada Palmer.
Trump je 17. jula 2020. godine stavio tačku na “i” kada je produžio trajanje "crne liste" za Zapadni Balkan, na kojoj se nalazi i Dodik.
Vremenom su Dodikove nade u Trumpa splasnule, pa je on počeo umanjivati važnost američkih sankcija, umjesto da tvrdi da će one biti ukinute.
Trumpov mandat se završava 20. januara ove godine kada će predati dužnost novoizabranom lideru Joeu Bidenu.
S obzirom da se od Bidena očekuje snažnija politika na očuvanju teritorijalnog integriteta i suverentiteta BiH, sasvim je jasno da on neće žuriti s ukidanjem sankcija Dodiku, ukoliko lider SNSD-a ne promijeni svoju politiku.
Štaviše, od Bidena se očekuje da zauzme još oštriji stav prema svima koji negiraju državnost i cjelovitost BiH.
