Cijena radnog mjesta: Brojni radnici u BiH ostaju bez godišnjih odmora u 2020.
Već sredinom marta, kada su potvrđeni prvi slučajevi koronavirusa u našoj zemlji, Vlada Federacije BiH je dala više preporuka poslodavcima, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Poslodavcima je, između ostalog, preporučeno da pošalju radnike da rade od kuće, reorganizuju radno vrijeme te radnicima omoguće korištenje godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Odmori u neizvjesnosti, strahu i izolaciji
Kako radnicima ne bi prekidali ugovore i ostavljali ih bez posla, brojni poslodavci su se odlučili upravo za ove preporuke vlasti, što nam potvrđuju i iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
"To je bila prva mjera kojoj su pribjegavali poslodavci u onim firmama koje nisu radile ili još uvijek ne rade jer se njihovi objekti nalaze u tržnim centrima. Radnici su saglasni s takvim rješenjima jer je to u poređenju s, naprimjer, neprodužavanjem ugovora, otkazom ili smanjenjem plaće, uslovno najbezbolnije rješenje. Većina radnika koji su zaposleni u tim firmama trenutno ima samo jednu želju, a to je da počnu raditi. Oni sretni među njima, koji nisu ostali bez posla, uglavnom su dobili minimalne plaće za april, a tako će biti i za maj. Od tog iznosa oni i dalje moraju plaćati rate kredita, tako da su primanja koja oni na kraju dobiju alarmantno niska. Plašim se da će se to nastaviti i nakon potpunog otvaranja i popuštanja svih mjera, jer će narednih mjeseci najveći problem biti apsolutni pad kupovne moći. Tako da mislim da se radnici mire s tim da su svoj odmor proveli u neizvjesnosti, strahu i izolaciji, čekajući da ponovo dobiju priliku da žive od svog rada", govori nam Mersiha Ferhatović-Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Ipak, ne čudi da su brojni poslodavci okrenuli preporuke kriznih štabova u svoju korist. Kako saznajemo, poslodavci u nekoliko trgovina koje su radile sve vrijeme tokom epidemiološke krize, svejedno su poslali radnike na prijevremene godišnje odmore, kako za prošlu tako i za tekuću godinu. Brojni trgovci stoga do 2021. godine moraju čekati na godišnje odmore. U isto vrijeme trgovcima je za one dane koje su radili isplaćena tek polovina doprinosa, iako su radili duže u vrijeme reorganizacije rada i na vrhuncu epidemije.
"Kod nas u svemu, pa i sada, dolazi do zloupotrebe. Vidjeli smo to i na masi nekih drugih prava, a ne samo prava radnika. Kada je riječ o objektima koji su sve vrijeme mogli raditi, slanje radnika na prijevremene godišnje nije nikakva mjera, već uskraćivanje zasluženog i zarađenog prava. Radnici koji su radili sve vrijeme, pa čak i više nego inače, moraju imati pravo da adekvatno iskoriste svoj odmor", dodaje Ferhatović-Beširović.
Izmjene Zakona o radu FBiH
Prema izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije BiH, za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, poslodavac može jednostranom odlukom uputiti sve ili dio radnika na korištenje preostalog godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine, kao i na korištenje godišnjeg odmora iz tekuće kalendarske godine.
Međutim, da bi iskoristili ovu mogućnost, poslodavci bi trebali na neki način opravdati svoje postupke, govori nam advokatica i ekspertica za ljudska prava Elma Veledar-Arifagić.
"Zakon o radu i preporuke kriznih štabova bili su neko polazište kako da se zadrže radnici, uz korištenje nekih drugih alternativa. Poslodavci su u velikon broju slučajeva, ukoliko nisu namjeravali dijeliti otkaze, radnike slali na godišnje odmore, bez poštivanja onih odredbi Zakona o radu koje kažu da se godišnji odmor koristi na osnovu plana, a plan se sačinjava u konsultaciji s radnikom. Naravno, ovakav postupak poslodavaca nije u skladu sa zakonom, ako ćemo ga posmatrati formalno-pravno. Međutim, cilj je bio da se zadrže radnici, a mnogi poslodavci nisu znali šta će s njima u određenom trenutku. Radnici će se vjerovatno poslije žaliti što neće moći koristiti odmore, ali mislim da neće uspjeti s tim žalbama. Obaveza poslodavca nije bila da zadrži radnika ukoliko su njegovi ekonomsko-finansijski razlozi bili takve prirode da je morao otkazati ugovore o radu. Manje zlo bilo je da se radnici upute na godišnje odmore, kako bi im se kasnije osigurao posao", kazala nam je Veledar-Arifagić.
Ipak, ukoliko dođe do žalbi radnika, morat će se ispitati sve okolnosti, na šta se poslodavac pozvao kada je slao radnike na godišnje odmore, koji su njegovi razlozi, da li je došlo do diskriminacije i zloupotrebe... Oni koji su pak koristili slobodne dane kako bi zadržali radna mjesta mogu se radovati ljetovanju i zimovanju tek 2021. godine.
