U Kulturnom centru
266

Cijenjeni bh. arhitekta Selman Selmanagić dobio mjesto sjećanja u rodnoj Srebrenici

Piše: V. K.
Selman Selmanagić
Selman Selmanagić
U rodnoj Srebrenici jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arhitekata, Selmana Selmanagića, otvoreno je mjesto sjećanja koje će od sada čuvati uspomenu na njegov rad i doprinos arhitekturi i urbanizmu.

Inicijativa je realizovana u Kulturnom centru Srebrenica, gdje će nova postavka omogućiti budućim generacijama da uče o njegovom naslijeđu.

Selman Selmanagić (1905–1986) je jedina osoba s prostora tadašnje Kraljevine Jugoslavije koja je u cjelosti završila studij i diplomirala na Bauhaus-u, najvažnijoj školi umjetnosti, dizajna i arhitekture u 20. stoljeću, a tokom karijere radio je u više zemalja Evrope i Bliskog istoka.

Nakon Drugog svjetskog rata postao je jedan od vodećih arhitekata u Njemačkoj Demokratskoj Republici, gdje je radio na urbanističkom planiranju Berlina, izgradnji stadiona Walter Ulbricht te restauraciji značajnih građevina poput Berlinske katedrale i Humboldt univerziteta. Bio je profesor i šef Odsjeka za arhitekturu na Kunsthochschule Berlin-Weißensee, gdje je ostavio neizbrisiv trag u obrazovanju budućih generacija arhitekata.

Almir Salihović, bivši direktor Kulturnog centra Srebrenica, naglasio je važnost ovog projekta: „Otvorili smo vrata ustanove ovoj postavci kako bismo omogućili mladima da se upoznaju s naslijeđem jednog od najvažnijih arhitekata koji je potekao iz našeg grada. Ova priča pokazuje da posebni i nadareni ljudi iz Srebrenice mogu uspjeti i ostaviti neizbrisiv trag u svijetu.“

Postavka u Kulturnom centru donosi bogat prikaz Selmanagićevog rada, uključujući fotografije, nacrte i dokumente iz njegove karijere. Jedan od centralnih eksponata je stolica koju je Selmanagić dizajnirao u duhu Bauhausa - jednostavna, funkcionalna i estetski inovativna.

Ova stolica odražava njegovu posvećenost minimalizmu i praktičnosti u dizajnu.

"Njegova uloga u modernoj arhitekturi i doprinos stvaranju funkcionalnih i estetski inovativnih prostora sada su dostupni novim generacijama koje će moći iz prve ruke vidjeti kako je jedan čovjek iz Srebrenice ostavio globalni pečat", dodaje Salihović.

Ova inicijativa ne bi bila moguća bez podrške, inicijative i donacije porodice Selmanagić, naročito Kemala Selmanagića, koji stoje iza cijelog procesa.

"Mi smo samo otvorili vrata prostora Kulturnog centra Srebrenica, a bez njih ne bismo postigli ništa. Ovo će biti mjesto gdje će djeca dolaziti iz Srebrenice. I da naša historija ne počinje sa devedesetim. Bili smo tu i naša priča počinje ranije", dodaje Salihović.

Salihović je uputio javnost da postoji knjiga "Selman Selmanagić i Bauhaus, Sarajevo, 2014" autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić, objavljena u saradnji s Bošnjačkim institutom, koja pruža dublji uvid u njegov rad i doprinos arhitekturi.

"Zahvaljujući prof. dr. Abadžić-Hodžić, rad i djelo Selmana Selmanagića predstavljeno je s punim uvažavanjem i pažnjom koju zaslužuje. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti novo izdanje i da će to biti knjiga koju će imati školske biblioteke Srebrenice, kao i drugih dijelova naše zemlje," zaključio je.