U Izvještaju o provođenju Općih izbora 2018. godine navedeno je da u okviru aktivnosti na implementaciji izbornih rezultata napominju "da Opći izbori 2018. godine nisu još u potpunosti završeni pošto nisu provedeni posredni izbori za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine (član 2.9 stav (1) tačka 9, a u vezi s Poglavljem 9А Izbornog zakona BiH)".
"U skladu sa svojim nadležnostima propisanim u članu 2.9 stav (1) tačka 16. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH podnosi godišnji izvještaj Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine o provođenju izbora u Bosni i Hercegovini, provedbi ovog zakona i inicira izmjene ovog zakona", piše u Izvještaju.
CIK BiH ističe neophodnost izbornih reformi u narednom periodu te da je najbolja forma koju predlažu formiranje interresorne radne grupe koja će raditi na izmjenama i dopunama izbornog zakonodavstva.
"Poseban akcent stavljamo na potrebu implementacije svih presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava", piše u Izvještaju.
CIK ukazuje i na neophodnost izrade strategije za primjenu novih tehnologija u izbornom procesu i akcionog plana za provođenje strategije za primjenu novih tehnologija u izbornom procesu u BiH, u skladu sa zaključkom broj 7. Vijeća ministara BiH sa 108. sjednice održane 19. jula 2017. godine.
"Ističemo potrebu za značajnijim povećanjem finansijskih sredstava za finansiranje izborne administracije (posebno za rad u biračkim odborima) zbog izuzetno niskih naknada, usljed čega je na Općim izborima 2018. godine zabilježen veliki broj odustanaka", navedeno je u Izvještaju.
Izbornim zakonom BiH definisano je da se CIK sastoji od sedam članova koje imenuje Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH na period od sedam godina. Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine upozorio je u Izvještaju o finansijskoj reviziji CIK-a BiH za 2018. godinu kako je procesom revizije uočeno da je za dva člana CIK-a mandat istekao u septembru 2018. godine, dok za tri člana ističe u novembru 2019. godine.
Pored toga, funkciju člana komisije obavlja i osoba koja je i 2017. godine ispunjavala uslove za penzionisanje, jer ima navršenih 65 godina života i 40 godina radnog staža. Stav CIK-a je da sticanje uslova za penzionisanje imenovanih osoba ne znači prestanak mandata. Ukoliko se stav CIK-a uzme kao relevantan, u tom slučaju može se zaključiti da postoji kolizija između Zakona o radu u institucijama BiH i propisa koji regulišu imenovanje osoba na mandat u institucijama BiH.
