Pozivajući se na peticiju Bošnjaka Srebrenice, koji su izrazili bojazan kako će koristiti svoja imanja nakon što se provede ovaj projekt, poslanik Koalicije “Domovina” Nedim Čivić je rekao da bi bilo dobro da se NP Drina ograniči samo na društvenu imovinu, a shodno zahtjevu građana omogući izuzimanje privatne imovine iz ovog projekta.
"Po mišljenju građana to bi bilo najbolje rješenje", rekao je Čivić u poslaničkoj raspravi.
Naveo je i da bi bilo dobro da prioritet u budućem radu NP Drina moraju imati ljudi sa srebreničkog područja te da je potrebno da se osigura zaštita istorijsko-kulturnog naslijeđa.
"Postoji i problem prilikom izgradnje stambenih jedinica, odnosno onih koje nisu obnovljene, a što bi moglo biti komplikovanije u odnosu na period prije uspostave NP Drina", ukazao je Čivić podsjetivši da je u pitanju privatna imovina u selima u kojima su se vratili Bošnjaci.
Istakao je da bi proglašenjem NP Drina moglo doći do znatno reduciranih prava ljudi na njihovu imovinu.
"Znamo od čega tamo ljudi žive i u kojim uslovima, od stočarstva, berbe biljaka, gljiva... Jedan manji dio bavi se i poljoprivrednom", kazao je Čivić ističući da nisu protiv NP Drina jer će možda dugoročno donijeti nešto ljudima na srebreničkom području, ali da se mora uvažiti njihova privatna imovina.
I šef Kluba poslanika Koalicije “Domovina” Mihnet Okić je rekao da je Koalicija uložila amandmane koji se unose na obuhvat NP Drina, tako što bi se umanjila površina naseljenih mjesta Luka, Radoševići i Osat u općini Srebrenica.
U drugom amandmanu traže da se onemogući oduzimanje nepokretnosti povratnika.
Poslanik SNSD-a Vlado Gligorić smatra da će stanovnici srebreničkog područja nakon uspostave NP Drina moći da se bave svim aktivnostima kao i dosad te da će ostvariti i određene benefite, nakon što se zakon provede.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić je navela da pravo svojine na nepokretnostima ostaje nepromijenjeno stupanjem na snagu ovog zakona, što znači da će građani čija se privatna imovina nalazi u zoni budućeg parka i dalje biti vlasnici svojih imanja.
"Nema bojazni da će neko nekom oduzeti imovinu", ustvrdila je Golić.
Osnivanje ovog nacionalnog parka je, kazala je, u funkciji održivog razvoja područja, a razvoj je, u skladu sa smjernicama datim u Studiji za proglašenje zaštićenog područja Nacionalnog parka Drina, koja je zakonski osnov za proglašenje zaštićenog područja i koja je prethodila izradi Nacrta zakona, baziran na korištenju, zaštiti i očuvanju poljoprivrednog zemljišnog fonda i aktivnostima koje usmjeravaju stanovništvo na razvoj stočarstva, pčelarstva, proizvodnju ljekovitog bilja, te organsku poljoprivrednu proizvodnju.
"Studijom je predviđeno da se razvoj poljoprivrede u ovom području bazira na malim prerađivačkim poljoprivrednim kapacitetima koji će proizvoditi zdravu hranu i koji će biti ne samo u funkciji turizma, već će se proizvoditi brendirani proizvodi koji bi postali prepoznatljivi na tržištu", navela je Golić.
Istakla je da Nacionalni park Drina posjeduje izuzetne prirodne vrijednosti: staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, klisurasto-kanjonsku dolinu Drine i njenih pritoka. Također, izuzetan diverzitet flore koji se ogleda u prisustvu oko 635 primjeraka vaskularne flore.
Također, značajan je diverzitet faune za ovaj nacionalni park, a posebno su značajne vrste: mrki medvjed, divokoza i suri orao.
Izuzetnoj vrijednosti područja doprinosi prisustvo Pančićeve omorike, koja je endemična i tercijarno reliktna vrsta.
Nekada je ova vrsta bila široko rasprostranjena u Evropi, a danas je područje rasprostranjenosti navedene vrste ograničeno na prostor oko srednjeg toka Drine.