CNN: Bosna i Hercegovina je na ivici sukoba, hoće li Zapad učiniti nešto da zaustavi rat?
"Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je ove sedmice da je Dejtonski mirovni sporazum ugrožen osim ako se poduzme akcija koja će zaustaviti srpske separatiste da provedu secesiju", navodi se.
Ističe se da je Dodik ranije prijetio odvajanjem eniteta Republika Srpska ali da je ovaj put krenuo korak dalje predlažući zakone kojima bi RS formirala zasebnu vojsku i sudske institucije.
"U zemlji u kojoj su etničke podjele između Srba, Bošnjaka i Hrvata dovele do počinjenja ratnih zločina u novijoj historiji, ovaj nivo napetosti čini posmatrače veoma nervoznim", piše CNN.
"Nema sumnje da je ovo daleko najopasnija kriza od 1995. godine i da bi mogla dovesti do novog rata", rekao je Ismail Cidić, predsjednik Bosnian Advocacy Center, nezavisne nevladine organizacije koja se zalaže za slobodnu, suverenu, demokratsku i sekularne Bosne i Hercegovine.
"Tenzije između zajednica traju još od kraja rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a. Nijedan mirovni sporazum ne može izbrisati ubistva, sistemska silovanja i druge strahote koje su ljudi proživjeli tokom rata, ali jedan incident ostaje u sjećanju više od drugih: genocid u Srebrenici koji se dogodio između 11. i 22. jula 1995. godine", ističe se tekstu.
Dodikova destabilizacija zemlje
CNN navodi da je Dodik političar koji nije želio prihvatiti presude Haškog tribunala kojima je rukovodstvo RS-a osuđeno za genocid u Srebrenici i zato odbija prihvatiti izmjene Krivičnog zakona kojima se sankcioniše negiranje zločina.
"Ranije ove godine je o zakonu rekao: 'Ovo je ekser u kovčegu Bosne... Republika Srpska nema drugu opciju osim da započne ... raspad'. Posmatrači strahuju da bi, čak i ako Dodik ne krene ka secesiji, njegovi postupci mogli ozbiljno destabilizovati zemlju i izazvati nasilje, prisilne migracije i mizeriju običnih ljudi", ističe se.
Zastupnica u britanskom Domu lordova i nekadašnja specijalna savjetnica britanskog ministarstva vanjskih poslova baronesa Arminka Helić kazala je za CNN da se građani širom BiH, uključujući RS, boje nasilja.
"Daljnji korak ka secesiji vjerovatno bi doveo do reakcije. Nema šanse da se razbijanje Bosne i Hercegovine obavi mirnim putem", tvrdi Helić.
Heather Staff, savjetnica RAMP Projecta, organizacije specijalizovane za migracionu politiku, upozorava da će "nasilni sukobi dovesti do izbjegličke krize i raseljavanja ljudi, 90-ih i 2000-ih godina vidjeli smo ljude kako bježe iz Bosne u susjedne zemlje kao što je Crna Gora."
Politički analitičar Jasmin Mujanović rekao je CNN-u da bi sukob za Evropsku uniju i širu atlantsku zajednicu bilo katastrofalan jer bi predstavljao još jednu sigurnosnu krizu u već izuzetno nestabilnoj jugostičnoj Evropi.
Dodao je da sa postojećim krizama u Ukrajini, Bjelorusiji, Siriji i Afganistanu ugrožavanje sigurnosti i stabilnosti BiH je nešto što EU i SAD sebi ne mogu priušitit.
Dileme međunarodne zajednice
Visoki zvaničnik EU rekao je za CNN da su zabrinuti kako bi se situacija mogla iskoristiti. Tvrdi da je međunarodna zajednica u problemu jer ne smije previše pritisnuti Srbe i time ih dodatno gurnuti u ruke Rusije. S druge strane, ističe da povećan ruski utjecaj u regionu daje nove mehanizme Rusiji da stvari dodatno testabilizuje.
Mnogi na Zapadu u četiri oka prihvataju da do sad ništa nije urađeno i da bi sada moglo biti prekasno. Više izvora u EU, NATO-u i široj evropskoj diplomatskoj zajednici izrazilo je žaljenje zbog historijskog neuspjeha Zapada da uvede sankcije ili drugačije postupi protiv onih koji raspiruju vatru u Bosni i Hercegovini.
"Dodika i njegovu kliku secesionista i poricatelja genocida međunarodna zajednica dosljedno umiruje već 15 godina. On govori o, i ide prema, secesiji od 2006. godine," rekla je Helić.
Mujanović naglašava da su Srbija i Rusija primarni arhitekti trenutne krize.
"Pozivamo Rusiju da igra konstruktivnu ulogu na zapadnom Balkanu. Redovno vidimo da Rusija radi suprotno. NATO radi na promicanju stabilnosti, sigurnosti i saradnje u regionu. Svako vanjsko uplitanje u domaće demokratske procese je neprihvatljivo ", rekao je zvaničnik NATO-a za CNN.
Visoki zvaničnik EU rekao je da postoji politička volja da se učini nešto značajnije među nekim državama članicama EU, ali priznaje da će biti veoma teško uključiti svih 27 bez nekih velikih ustupaka zemljama unutar bloka po drugim pitanjima.
Helić je kazala da bi sankcije mogle u određnoj mjeri pomoći i da je potrebno što hitnije reagovati.
Pitanje je jesu li moćne zapadne nacije previše rastrojene da bi posvetile dovoljno pažnje državi koja trenutno nije na vrhu njihove liste prioriteta - pa čak i ako su spremne djelovati, da li će možda otkriti da su previše kasno.
