Čolo: Schmidtove izmjene ne pomažu otklanjanju disfunkcionalnog uređenja BiH
Čolo smatra da sa pravno formalnog aspekta amandmani na izmjene izbornog zakona nisu došli u odgovarajućem trenutku te da je njihovo proglašavanje u toku izborne noći je protudemokratski i protivni samom našem ustavu.
"Da bi izbori bili fer i korektni potrebno je da postoji stabilnost izbornog sistema. Pod tim Venecijanska komisija podrazumijeva ne prečesto mijenjanje izbornog zakona a pogotovo ne mijenjanje izbornog zakona u godini izbora", poručila je Čolo.
Venecijanska komisija se inače sastoji od najboljih pravnika iz 46 demokratskih zemalja. Venecijanska komisija je stanovišta da iako se mijenja izborno zakonodavstvo u godini izbora da je to moguće raditi poštivanjem međunarodnih obaveza.
"Ovi amandmani nikako ne doprinose pravnoj sigurnosti, ne doprinose ostvarivanju principa pravne države koji je ugrađen u ustav BiH i definiran u članu 1.2 ustava kojim je BiH demokratska država zasnovana na demokratskim izborima i država koja je zasnovana na pravnim standardima", dodaje Čolo.
Istakla je da izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik ni na koji način ne pomažu otklanjanju disfunkcionalnog ustavno pravnog uređenja u BiH.
"Venecijanska komisija je u svom mišljenju iz 2005. godine o ustavnoj situaciji BiH stala na stanovište da je jako puno nivoa zakonodavnog odlučivanja, te da kantoni ne bi trebali da donose zakone kao i da bi zakonodavne ovlasti trebalo ostaviti na entitetski nivo te na nivo države", naglašava Čolo.
Osvrnula se i na uvećanje broja delegata te poručila kako nema nikakvog razumnog opravdanja da se on mijenja sa 58 na 80.
"Za to ne postoje ni proračunata sredstva. Po poslovnicima svih domova kada predlažete određene zakone potrebno je obrazložiti financijska sredstva potrebna za provedbu tih rješenja. Ovdje to on nije obrazložio, u budžetima nema sredstava za dodatnih 22. Po meni je neopravdano povećanje broja poslanika u federalnom parlamentu, uključujući doma naroda, na sadašnjih 178 jer entitetski parlament ima značajno manje nadležnosti nego Parlament BiH", poručuje Čolo.
Kao jednu od najvećih manjkavosti nametnutih odluka ističe primjenu popisa iz 2013. godine. jer kako naglašava osnovni princip ustava FBiH je primjena popisa iz 1991. godine. Popis iz 1991. godine je ustavni princip sve do okončanja provedbe aneksa 7 Dejtonskog sporazuma.
Čolo napominje da ni Parlamentarna skupština BiH ni Vijeće ministara ali ni Predsjedništvo BiH nisu proglasili okončanje aneksa 7 i završetka povratka svih na svoja ognjišta.
"Aneks 7 nije okončan i sve do toga se ima primjenjivati iz popis iz 1991. godine a ne popis koji je rezultat etničkih pomjeranja uslijed ratnih dejstava i genocida".
Kao drugu veliku zamjerku Čolo ističe povećanje broja delegata za koje kaže da nisu razumna te na postoje nikakva opravdanja.
"Ovakva rješenja pogoduje daljnjim etničkim podjelama u BiH jer najveći broj delegata treba da dođe je sa područje gdje postoji uglavnom etnički koncentrirano stanovništvo iz reda hrvatskog naroda. Očekuje se da će od ovih 22 HDZ imati 17 što je dovoljno za izbor predsjednika Federacije nego ali i za imenovanje Vlade Federacije što znaci da će HDZ ili partije koje dolaze sa tog područja uvijek imati ključnu ulogu u FBiH", zaključuje Čolo.
