Conte: Ono što se desilo u Srebrenici je poraz naših zajedničkih vrijednosti!
"Na tužnu 25. godišnjicu srebreničkog genocida obraćam vam se s dubokim poštovanjem i ganutošću kako bih odao počast i u ime italijanske vlade žrtvama, njihovim porodicama i preživjelima. Prije dvadeset pet godina Evropa je ranjena u srce. Ono što se desilo u Srebrenici bilo je poraz naših zajedničkih vrijednosti. Odati počast i sjetiti ih se za nas je moralni imerativ. Krenuti od poštovanja prema čovječanstvu, prepoznati bol svih žrtava i razumijeti da je rat najnehumaniji čin polazište su svakog zajedničkog putovanja. Zbog toga pravda mora ići svojim putem: potrebno je i dalje procesuirati sve odgovorne za počinjena grozna zlodjela, jer samo ako postoji pravda, moguće je barem djelomično ublažiti ogromnu patnju svih onih koji oplakuju nevine žrtve, postaviti osnove za istinsko nacionalno pomirenje i gledati u budućnost razvoja i integracije", kazao je Conte.
Naveo je da su građani Bosne i Hercegovine, više puta kroz historiju, bili žrtve ogromnih zvjerstava, ali u spoju njihovih kultura i religije mogu predstavljati ono što Evropa želi biti: mjesto gdje je raznolikost bogatstvo, gdje se brane ljudske vrijednosti i gdje se drevni neprijatelji još uvijek mogu ujediniti uime života.
"Na tom putu niste sami. Italija je oduvijek bila uz vas i u najmračnijim vremenima. Skupa smo patili, prihvatili smo izbjeglice koje su bježale od rata. Neki od njih su odlučili ostati u Italiji, postali su naši građani, drugi su se vratili u Bosnu i Hercegovinu i zadržali duboku i snažnu prijateljsku vezu sa našom zemljom. Rat je imao i italijanske žrtve: Gabriele Moreno Locatelli, nosilac mira, ubijen dok je stavljao cvijet na Vrbanja mostu u Sarajevu, mjestu gdje su godinu dana ranije ubijene Suada Dilberović i Olga Sučić. Marco Luchetta, Alessandro Saša Ota i Dario D’Angelo, novinari italijanskog javnog televizijskog servisa, poginuli u Mostaru dok su dokumentirali strahote rata. Prisjećam se i Sergija Lane, Fabija Morenija i Guide Pulettija, ubijenih u centralnoj Bosni dok su donosili pomoć ljudima u blokadi. Ovi Italijani su bili u Bosni i Hercegovini jer su vjerovali u mir i bili ubijeđeni u apsurdnost rata. Smatrali su da postoji mogućnosti mirnog rješenja, kao i petsto dobrovoljaca koji su u Sarajevo stigli u decembru 1992. 'Maršom mira'"", naveo je premijer Italije.
Italija je ubjeđena da Bosna i Hercegovina i cijeli zapadni Balkan mogu biti primjer nade i suživota za cijelu Evropu, kojoj ovaj region pripada, kazao je.
"Danas, kao što smo bili i tada, smo uz vas, ujedinjeni nepromjenjenim prijateljstvom skupa gledamo na zajedničku evropsku budućnost u perspektivi mira i u perspektivi prosperiteta", kazao je na kraju predsjednik talijanske Vlade Giuseppe Conte.
