Čović: BiH će biti evropska država, ući u NATO, ona je nedjeljiva, to razumite
Čović je rekao da je situacija u Bosni i Hercegovini presložena i da se to može povezati sa mnogim iskušenjima koja stoje pred svima koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu.
"Mnogo se veže za Dejtonski sporazum, a puno toga što se veže za kratkoročnu povijest se pretvorilo u politiku. Unutar BiH imamo problem nefunkcionalnosti i preuzimanja odgovornosti da se uredi društvo. Jedan dio nas vodi politiku da će neko iz Međunarodne zajednice nešto uraditi gdje mi ne možemo ili nemamo hrabrost da se dogovorimo. Primjer je razina vlasti BiH, ova nova gdje radimo u valovima, radimo mjesec ili dva pa ide blokadica", kazao je Čović.
On je rekao da interesi država iz okruženja utječu na BiH, i to ne samo neposrednog nego i onog dijela koji je od agresije na Ukrajinu jako ugrožen.
O politici ucjena i Ustavnom sudu
"Nemamo ucjenama šta odbiti, ako koristimo vrtit ćemo se u krug. Način donošenja odluka je da sve strane moraju biti uključene. Ucjenjivanje kao element političkog manevra je vrlo kratkoročan i štetan jer kratkoročno se odraziti na njih", rekao je Čović.
Naveo da Borjana Krišto ulaže puno energije da pokrene procese i pomiri nepomirljivo, da sve zakone završe i da onda dođe nego i kaže da neće raspravljati o tome dok nešto drugo ne bude završeno.
"Ja sam davno rekao da nijedan međunarodni predstavnik nema šta raditi u institucijama BiH bez obzira gdje. U ovom ambijentu postoji nužnost da ti ljudi djeluju jer nemamo hrabrost da sami djelujemo. Taj neki prividni protektorat je prepreka i za EU", Kazao je Čović.
Naveo je da je do sada iskustvo i potreba da se ide dalje bilo dovoljan motiv i da će rasprava o Ustavnom sudu biti završena i da će se zakon u oktobru naći pred Vijećem ministara.
"Mi sada imamo način biranja Ustavnog suda gdje niko ne traži niti i usaglašava saglasnosti. Mi moramo odrediti od nekog trenutka vremenskog sami ćemo preuzeti odgovornost izabrati domaće suce, koji će popuniti mjesta", kazao je Čović.
Naveo je da postoje dva ili tri različita stava koja se daju usaglasiti, da postoji Ustav koji definiše nadležnosti i da treba naći mjeru, a da problem postoji čak i kod izbora domaćih sudija.
Naglasio je i da po novom Zakonu o Sudu BiH ne bi bila smanjena nadležnost Suda BiH i da je on usaglašen na ekspertnoj razini.
"Trebalo je krenuti sa Ustavnim sudom i Izbornom zakonu kroz radna dijela, tako da se sustiže kad bude u Parlamentarnoj raspravi, dok dođe do Doma naroda, do toga će Izborni zakon i Ustavni sud doći do Vijeća ministara", rekao je Čović.
Naveo je i da često pojave neki elementi izvana koji poremete dinamiku koja se uspostavi i kao primjer istakao dešavanja na Kosovu, a da uvijek postoje situacije sa Rusijom.
Izborni zakon
Čović je istakao da je nedopustivo da CIK ima politički uticaj na politička dešavanja i da ne smije donositi akte koji su jači od zakona.
"Dogovoreno je da se procedurom kako zakon predviđa mora izabrati svih sedam predstavnika u CIK. Procedura je konkurs. Mi predlažemo i Dom naroda. Ne znam da li će biti prihvaćen, ja pitam zašto ne. On samo sprečava stranu brojnosti nekoga u nekom trenutku", kazao je Čović.
Rekao je da mu je želja da visoki predstavnik ne interveniše bez obzira kome to ide u prilog i da to nije način da zemlja funkcioniše, a da će Izborni zakon do kraja godine biti u Parlamentu BiH. Istakao je i da legitimno predstavljanje mora zaživjeti i da hrvatskog člana predsjedništva mora birati hrvatski narod i da će osnova novih pregovora biti ono o čemu se razgovaralo u Neumu.
Presude Evropskog suda za ljudskog prava
"Naša je obaveza da ih provodimo. Treba biti realan. Ako neko kaže da ustav nije dobar, a rezultat je Mirovnog sporazuma onda je znak da treba temeljno mijenjati Ustav. Da li smo spremni na to?", pitao je Čović.
Rekao da se igra politička igra gdje neko tuži Bosnu i Hercegovinu, a i da Evropski sud za ljudska prava igra političke igre i da sada istražuje kako je presuda Kovačević izašla u javnost. Naveo je da je presude nemoguće provesti jer je potrebno promijeniti Ustav.
"Moramo mijenjati Izborni zakon bez promjene Ustava, nemamo kvalificiranu većinu koja može nešto promijeniti. Sve drugo je nemoguće. Kako mislite promijeniti jednu rečenicu u Ustavu. Izborni zakon će biti isključivo bez promjena Ustava", rekao je Čović.
Naveo je da u Neumu postojalo rješenje koje je bilo prihvaćeno ali je propalo jer nisu bile dogovorene druge stvari, ali da misli i da će Trojka prihvatiti izmjene Izbornog zakona koji se tiču izbora članova Predsjedništva.
"Kada uđemo u EU ili budemo pred vratima EU promijeniti ćemo Ustav, sada nismo ni blizu", kazao je Čović.
Državna imovina
O državnoj imovini je rekao da je ona državna, samo što neki ne prihvaćaju strukturu države.
"Dodik imaju pogled na BiH koji ne skriva, neki dan je kazao kako će praviti prijedlog koji će ići ka mirnom izdvajanju RS. Imate pristup koji se često veze za to da neće predstavnici srpskog naroda brojniji narod ovlada njima kao Hrvatima. Navodno da je to izgovor. Postoji puno stvari koje nije riješeno, domovinski rat, puno onoga u glavama što nije provedeno iz tog vremena", rekao je Čović.
Posebno je naglasio da će Bosna i Hercegovina biti evropska država i ući u NATO i da je nedjeljiva.
"BiH će biti evropska država, ući u NATO ona je nedjeljiva, to razumite. Kako ćemo je organizirati. Ona je nepodjeljiva, cjelina kao takva", rekao je Čović.
Naglasio je da za njega aksiom evropski put i NATO savez, BiH nedjeljiva država koja je njegova domovina, koja možda nije savršeno organizovana i da zato moraju nešto drugačije urediti.
Odnosi sa Trojkom
O trećem entitetu rekao je da živ prijedlog, i da je to ponuđena alternativa, ali i da je pitanje zašto ne tri ili četiri entiteta.
"Ponudili smo alternativu da hrvatski narod kao najmalobrojniji u federalnoj vladi imate pet od 16 ministara. Sjetite se 1998.-2000. tad ste imali jednak broj ministara i zamjenika, danas je moguće. U zastupničkom domu Federacija Hrvata ima 18 ili 19 bez obzira ako se udruže", rekao je Čović
Rekao je da se lakše dogovara sa Trojkom nego Dodikom sa kojim ima odlične odnose koji nisu prijateljski nego uvažavanje i da Dodik kada nešto obeća to i provede.
"Možete vidjeti kako lakše funkcionira u Federaciji. Trojka ne popušta ni mi njoj ni oni nama. Postavili smo standard", rekao je Čović.
Za vlast na nivou FBiH je rekao da je sigurno da će opstati, a da će sa državnoj potruditi da opstane jer nemaju alternativu.
"Ovdje nema vanrednih izbora, moramo čekati 2026. za nove izbore. To nije normalno. Ako nemate koalicioni kapacitet ponavljate izbore. Kod nas da bi napravili vlast ulijeće visoki predstavnik da se to napravi. Vi nekog varate, neko je dao glas Nema alternative, to je nerad blokada, šta smo dobili u protekle četiri godine", kazao je Čović.
Usvajanje zakona
Rekao je da je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću ima zavidnu razinu usaglašenosti sa evropskim normama i da je to dobar zakon i iskorak.
"Zakon u sukobu interesu dugo u ladici jer niko nije zadovoljan. Sada je manje više usaglašen i u narednih 15-ak dana će se naći u Vijeću ministara", rekao je Čović.
Naveo je da je trojki najveći dio zakona u nacrtu bio neprihvatljiv i da su dali ekspertima da to usaglase.
Istakao je da moguće do kraja godine ispuniti 14 prioriteta i da je to privedeno kraju, da se priča o Ustavnom sudu i da se sve može pripremiti do kraja 10. mjeseca.
Situacija u HDZ-u
Naveo je da je od 2000 godine iz HDZ-a nastao niz stranaka, a da je situacija iz Žepča slična situacija.
"Zrelost stranke i starost ljudi dovede do toga da se ne slažete. Mislim da nikad nismo bili jači. Mi nismo mogli dobiti jednog kandidata za ministra prostornog uređenja iz Žepča zbog nedogovora te trojice, to je dobio naš predstavnik iz Posavine", rekao je Čović.
Za Tonku Krešić je rekao da je dezinformacija da ju je on izbacio jer nema te ovlasti, a da se posebno niko ne može izbaciti iz HDZ-a.
"HDZ nema prave opozicije ja sam njoj uredno zahvalio i zamolio da ne radi na projektima koje radila za HDZ. Došli su novi ljudi ikoji će voditi te projekte. Tu nema izbacivanja", rekao je Čović.
