Čović: Istragu kriminalnih radnji u Aluminiju obaviti što prije i transparentno
"Sve što ima obilježja kriminalnih aktivnosti mora biti istraženo i procesuirano. Tu niko ne smije biti zaštićen. Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. Apeliram da se to uradi što prije i da taj proces bude maksimalno transparentan", kazao je Čović u intervjuu za Fenu.
On ističe da je oživljavanje proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanje radnika prioritet na kojem svi moraju raditi.
"Sad je najvažnije zaštititi radnike i to u smislu reprogramiranja kreditnih obaveza koje mnogi od njih imaju te osiguranja primanja i zdravstvenog osiguranja. Svima treba biti jasno da Aluminij ne može i ne treba biti isti kao do sada. Proces obnove mora ići etapno i zbog tehničko-tehnoloških, ali i ekonomskih razloga. Konkretni planovi i ekonomske računice postoje pa i redoslijed aktivnosti koje treba poduzeti je jasan. Sve to mora biti na zdravim ekonomskim osnovama. Naravno, sve to uključuje niz pretpostavki, administrativnih, tehničkih i finansijskih odluka. Tu je posebno važna uloga Vlade Federacije i ja očekujem da ta uloga bude sve vidljivija", naglašava Čović.
Govoreći o posjetu Zagrebu i tamošnjim razgovorima o Aluminiju Čović podsjeća da je Aluminij jedan od najvećih proizvođača u BiH te ujedno i jedan od najvećih uvoznika i izvoznika te da je njegovim zaustavljanjem značajno ugroženo poslovanje Luke Ploče, Željeznica Federacije BIH i dijela Hrvatskih željeznica koje povezuju luku Ploče i BiH. Pored toga, vlasnička struktura Aluminija je takva da 44% čine mali dioničari (radnici), 44% vlada Federacije BiH, a 12% Republika Hrvatska. Svi oni imaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru, u skladu sa udjelom u vlasničkoj strukturi.
"Zbog navedenih činjenica jasno je da Aluminij nije samo problem lokalnog karaktera, pa se čak ne tiče samo ni BiH. Sve kratkoročne i dugoročne reperkusije izazova s kojima se suočavamo posljednjih dana sasvim sigurno će jos dugo vremena biti jedan od naših prioriteta u zajedničkom nastojanju da u najvećoj mogućoj mjeri saniramo štetne posljedice prestanka isporuke električne energije Aluminiju, što je dovelo do gašenja proizvodnje. U ovom trenutku najvažnije je iznaći odgovore kako i kojom dinamikom pokrenuti proizvodnju na tržišnim osnovama i zaštiti prava uposlenika. Uvjerio sam se da sva pitanja vezana za sudbinu Aluminija, osobito nakon ovih susreta, imaju svu potrebnu pažnju, razumijevanje i podršku", kaže Čović.
Prokomentirao je i prozivke na njegov račun u smislu odgovornosti za stanje u kojem se našao Aluminij.
"Što se mene osobno tiče, iako sam apsolutno i nedvojbeno bio izvan menadžmenta i bilo kakvog utjecaja na sami rad Aluminija, svjestan sam da kao predsjednik HNS-a i vodeće hrvatske stranke nosim određenu dozu, uvjetno rečeno je možemo nazivati političkom odgovornosti i to kao neko ko je predstavnik i ko govori u ime hrvatskog naroda. Prvenstveno na način i u smislu potrebe da pružim svoj maksimalan doprinos koracima usmjerenim ka zbrinjavanju radnika i obnovi proizvodnih procesa u Aluminiju. Naposljetku, od mene je zatražena pomoć od onih kojima je ona zbog nastalih okolnosti potrebita, a to je već samo po sebi dovoljan razlog da se uključim u rješavanje ovog problema u mjeri u kojoj to mogu i u kojoj je to dopušteno", ističe Čović.
Kaže kako je jasno da postoji i politička zloupotreba slučaja Aluminij, koja je prisutna već godinama, a ova eskalacija problema pokušala se, dodaje, iskoristiti kako bi se, prije svega njega, a onda i hrvatsku politiku u BiH oslabilo u vrlo osjetljivom političkom trenutku.
"Pokušaji da se mene obilježi kao nekakvog glavnog krivca su političke podvale i dio mnogo većih igara za koje je Aluminij samo iskorišten. Na žalost kreatora, takvi pokušaji su već propali i hrvatska politička pozicija u BiH danas nije nimalo slabija. Naprotiv. Ipak, nije tajna da mnogi koji više i ne kriju antihrvatski sentiment, priželjkuju gospodarsko, društveno pa onda i političko osiromašenje i krah Hrvata kao političkog naroda, a situacija s Aluminijem ih je dodatno ohrabrila u takvim razmišljanjima. S te strane je jako važno da upravo sada, kada je možda i najteže, pokažemo svu ustrajnost, odlučnost, ali i vizionarstvo i prilagodljivost koji će odrediti poslovne poteze za budućnost modernizacije, progresa i snažnog iskoraka ovog podneblja ka Europi", poručuje Čović.
Kada je u pitanju politički zaokret koji je nedavno najavio u kontekstu blokade uspostave vlasti i reforme izbornog zakona Čović kaže da se možemo neko vrijeme nakon izbora pretvarati kao da imamo vlast, ali je "prava istina da je nemamo i institucije gube snagu u smislu funkcionalnosti, kapaciteta donošenja odluka, ali i političkom smislu“.
To se onda, dodaje, odražava i na euroatlantske integracijske procese i aktivnosti s kojima već uvelike kasnimo.
"Kompletna država tone sve dublje u krizu i ne možemo se praviti kao da to ne vidimo. Stoga je i naša obaveza, kao odgovornog političkog subjekta, da dignemo glas protiv toga i ukažemo na svu pogubnost svjesnog opstruiranja implementacije izbornih rezultata i provedbe na izborima izražene volje sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH. Međutim, očito je da ima onih kojima odgovara status quo i neuspostava vlasti, a posebno izbjegavanje reforme izbornog zakonodavstva. Oni koji to rade su krajnje neodgovorni, jer tako obesmišljavaju održavanje izbora, čime ugrožavaju vladavinu prava i demokraciju. Hrvatska strana nije i neće biti dio problema i opstrukcija. Međutim, za nas je, a uvjeren sam i za cijelu BiH i njen europski put, prevažno da vlast profunkcionira, ali i da konačno riješimo pitanje izbornog zakona, kao važnog stuba vladavine prava te zaštite ustavnih načela i općih principa ljudskih prava. Uostalom, to od nas očekuju i prijatelji iz EU. Nećemo dopustiti da nas se više zavlači i troši vrijeme na produciranje nekakvih kriza. Oni koji uistinu žele s nama ozbiljno sarađivati morat će vrlo brzo staviti sve svoje karte na stol. Svi koji žele konkretan napredak imat će partnera u nama, ali alibi za opstrukcije ne želimo davati nikome. Iduće godine su lokalni izbori u BiH i oni konačno moraju biti održani i u Mostaru. Temeljna pretpostavka za to je izmjena Izbornog zakona. Očekujemo da to, bez daljnjeg nepotrebnog i štetnog odlaganja, prihvate partneri na bošnjačkoj i srpskoj strani s kojima smo ušli u postizbornu saradnju", zaključuje Čović u razgovoru za Fenu.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
