"Ja sam uvjeren da smo ovaj put, sve što je bitno naglasili u takvom jednom sporazumu, o načelima djelovanja ministara i svih razina vlasti u BiH, bez obzira na to što političko Sarajevo četiri dana nakon toga otvara kojekakve rasprave oko toga. Nadam se da se ovaj put neće moći izbjeći implementirati ovakav sporazum", ističe Dragan Čović.
Kamen spoticanja bilo je pitanje članstva BiH u NATO-u, prema potpisanom mnogi se pitaju kako će se sad izgledati put BiH prema NATO-u
"Hrvatska strana na tom putu nema nikakvih dvojbi. Mi zagovaramo ubrzano put euroatlantskih integracija za BiH. Nažalost, svi to ne vidimo tako, pa smo morali tražiti kompromise. Kompromis koji je pronađen u ovom trenutku u dokumentu načela funkcioniranja vlasti na razini BiH, vrlo precizno definira naš put prema euroatlantskom savezu", objašnjava Čović.
O izbornom zakonu i njegovim izmjenama i dopunama raspravlja se već dugo, u sporazumu je i to uvršteno. SDP BiH i Naša stranka smatraju kako će postignutim dogovorom HDZ BiH imati monopol na predstavljanje Hrvata u BiH.
"Političko Sarajevo i stranke već duže vremena kad nemaju drugih argumenata onda izlaze s takvim inicijativama. Mi ono što želimo da tri konstitutivna naroda imaju legitimno predstavljena na svim administrativnim razinama u BiH, što je vrlo jasna ustavna odredba BiH. Kao najmanji konstitutivni narod ćemo insistirati na tom predstavljanju", dodaje Čović.
Opozicija sa svih strana tvrdi da je sporazum neodrživ. Čović smatra kako ne vjeruje da se može veća razina usuglašenosti napraviti.
"Nama su bila primarna dva cilja, izborno zakonodavstvo i mehanizam koordinacije. Ako se dogovor ne ostvari, došli bi u krizu nesagledivih razmjera. Mi drugog puta nemamo, nego ubrzano napraviti vlast", ističe Čović.
Dotaknuo se Aluminija, budućnosti na tržištu, kao i položaja radnika.
"Posljedice su toga da je on bio tržišno neodrživ. Danas razgovaramo, intenzivno, unutar partnera, vjerujem da ćemo ovih dana imati sastanak kriznog stožera gdje bi uprava, nadzorni odbor i sindikati našli rješenja za 900 radnika, zajedno s političkim institucijama", kazao je.
Gotovo 26 miliona kuna vrijedna je zadnja odluka Vlade od prije nekoliko dana o finansijskoj podršci za projekte važne za Hrvate u BiH, riječ je o 89 projekata i programa. Po pitanju izbora kako će se dodijeliti novac, a i visini iznosa u Hrvatskoj ima glasova kritike.
"Želimo da se suradnja nastavi istim intenzitetom, naravno da bi bili sretni da je iznos i veći", istaknuo je Čović.
Tužilaštvo BiH istražuje slučaj 18 povrijeđenih migranata kod Velike Kladuše, postupanje hrvatske policije pitanje je naravno za ovdašnje dužnosnike.
Čović je naglasio da je stanje alarmantno odavno, te da ono što kao država nisu bili u mogućnosti napraviti, omogućilo je da pritisak samo jača iz Crne Gore i iz Srbije. Taj koridor se otvorio kroz BiH.
"Nije dobro da mi i dalje nemamo prave odgovore, da uskladimo svoje zakonodavstvo da bi mogli brzo reagirati prema tim strukturama osobito mladih ljudi koji nisu iz ratom zahvaćenog područja. Dio ljudi se uključio u trgovinu ljudi, razvili su biznis od toga", naglašava Dragan Čović.
Čović je istaknuo kako je cilj uspostaviti vlast, pristupiti pregovorima s EU i nadmašiti istočne susjede u procesu pristupanja.
Pitanje Pelješkoga mosta nije sporno. Čović kaže kako se sigurno mirno završava, sve je stvar dinamike izgradnje.
"Podržavamo izgradnju Pelješkog mosta. Važan je i za BiH i što se tiče Neuma, pogotovo zbog mora i turizma", smatra Čović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
