Čović: Međunarodna zajednica nam nije potrebna, a BiH zaslužuje mnogo više nego što smo joj mi dali
Iako je Čović donedavno bio izuzetno optimističan kada je riječ o evropskom putu BiH, sada govori realnije o poziciji BiH na tom putu. Prema posljednjim izjavama i porukama zvaničnika iz EU, BiH ni 2018. godine neće dobiti kandidatski status.
"S obzirom na to da smo mi probili i posljednji rok koji smo imali za dostavu odgovora iz Upitnika Evropske komisije (15. decembar), mi smo sada obavezali Vijeće ministara da sa svim drugim nivoima vlasti nađe način da se preostala pitanja usaglase, da bi se sve moglo konkretno prevesti, jer i prijevod ide ponovo na usaglašavanje svima. Zatražili smo da se to odmah završi jer se datumima nećemo igrati, to više jednostavno nema smisla. Mi smo već dugo u toj nekoj završnoj fazi i sada najviše treba da funkcionira mehanizam koordinacije onako kako bi i trebao. Iz Evropske unije smo dobili jasne poruke gdje su nam kazali da kandidatski status za BiH više nije 2018. već 2019. godina, što jasno šalje poruku nama da se ovim ozbiljnim poslom nismo smjeli ovako igrati", kazao je Čović za Klix.ba.
Haška presuda i logoraši
Jedno od onih najaktuelnijih pitanja u prethodnom periodu bila je i posljednja Haška presuda i najava logoraša da će od Hrvatske tražiti odštetu shodno presudi suda u Hagu.
"Haška presuda bivšim čelnicima HZHB već uveliko utječe na naše političke odnose. Ja smatram da je besmisleno da mi tužimo za nešto što se dešavalo u BiH nekoga izvan BiH. Sva tri nacionalna elementa u današnju BiH su unijeli i ono što se u ratu dešavalo, pa bi i to pitanje logoraša, odnosno eventualne ratne odštete trebalo tražiti kroz rješenja u BiH. Uvjeren sam da je to pravi put, a sve drugo je politizacija i gubljenje energije. To je i poruka ljudima koji su imali patnju po logorima HVO-a, ali i drugima koji su bili u logorima drugih naroda da pokušaju na identičan način tražiti odgovor u BiH, kako to rade i druge grupacije, poput branitelja", smatra Čović.
Zastupnici HDZ-a su napustili posljednju sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i to kada se trebalo raspravljati o inicijativi SDP-a o brisanju etničkih naziva iz imena javnih preduzeća, misleći prije svega na termine koji aludiraju na tzv. HZHB. Za Čovića u tim terminima nema ništa sporno jer je riječ o nazivima koji karakterišu identitet jednog naroda te govori da je riječ o politizaciji.
"Koliko god neko pokušao svoju stranku ili sebe predstaviti u vlasti, mi imamo predstavnike tri konstitutivna naroda. Jedan dio ljudi smatra kako je u ovoj državi moguće izbrisati pojam 'hrvatski' ili neke druge pojmove kako je traženo u prijedlogu SDP-a. Tu kao i u mnogim drugim pitanjima imamo čisto nacionalne podjele. Iako se SDP predstavlja kao građanska stranka, svi znamo kakva je, ja nikoga tu ne želim povrijediti. Neko želi kroz pojam građansko uvesti situaciju da bošnjački narod bude dominantan i praviti klasičnu islamsku državu, iako ja vjerujem da dio ljudi stvarno želi građanski koncept. Te teme će doći na red možda kada jednog dana uđemo u Evropsku uniju", kazao je Čović.
Treći entitet?
U tom kontekstu Čović je za Klix.ba prokomentarisao i priču o "trećem entitetu".
"O trećem entitetu možemo govoriti u kontekstu pritisaka koji idu prema nama. Ako niko više ne želi razumjeti da hrvatski narod želi BiH kao svoju domovinu i da želi samo legitimno predstavljanje svog naroda u institucijama. Ako to ne može proći, onda hvala Bogu da će ljudi koji vode politiku kazati da su neki drugi bili u pravu, oni koji su zagovarali drugačiji pristup organiziranju države. Bojim se da smo napravili medvjeđu uslugu jednoj ideji da se napravi racionalni ustroj, da pokušamo urediti i Federaciju BiH da može funkcionirati. Trenutno smo ušli u začarani krug iz kojeg ova grupa političara teško može izaći", poručuje Čović.
Jedno od onih pitanja koja opterećuju odnose koalicionih partnera SDA i HDZ-a je i sporazum države BiH s Islamskom zajednicom. Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva, je nedavno za Klix.ba izjavio da potpisivanje tog sporazuma koči Dragan Čović.
"Problem što taj sporazum nije potpisan pravi sam kolega Izetbegović. Umjesto da to bude jedno normalno pitanje koje se davno trebalo riješiti, postalo je prvorazredno političko pitanje. Mi s gospodom iz SDA imamo desetak pitanja koja još uvijek čekaju rješenje, a produkt su našeg zajedničkog dogovora o funkcioniranju vlasti. I sada kako ta ključna pitanja uopće nisu došla na dnevni red, ja sam kolegi Izetbegoviću dao do znanja kada riješimo pitanja koja smo dogovorili da ćemo riješiti, onda ćemo riješiti sve redom pa i ovaj sporazum, ali se moraju znati prioriteti", kazao nam je Čović.
Evropski karakter BiH
On je na kraju prokomentarisao i ulogu međunarodne zajednice u BiH, kazavši da nam nije potrebna i da domaći političari moraju preuzimati konkretnije odgovornost.
"Mislim da nam međunarodna zajednica nije potrebna i još uvijek imamo zablude kako će nam neko drugi riješiti naše probleme. Mi smo potrebni jedni drugima. BiH je naša domovina iako neki misle drugačije i mi se moramo dogovoriti kako će ona biti najučinkovitija. BiH mora imati evropski karakter. Ako budemo imali autonomnost u odlučivanju, bit ćemo bliže Evropskoj uniji. Ako budemo jačali institucije i neke procese koji se vežu za Bonske ili neke slične ovlasti, to znači odmicanje od EU. Mi ćemo jednostavno morati početi preuzimati odgovornost i pred izbore jasno staviti do znanja s kim ćemo sprovesti neke ideje. BiH zaslužuje mnogo više od onoga što smo joj mi dali", zaključio je Čović.
