Čović tvrdi da bez Herceg-Bosne ne bi bilo BiH: "Još uvijek se transformiramo"
Čestitao je ovu godišnjicu svima koji sebe vežu za sve dobro što je iznjedreno u organiziranosti Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, a potom Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te podsjetio na značaj obilježavanja toga dana.
"Ja svake godine ponavljam, tamo gdje nije bilo organiziranosti izvršne i zakonodavne vlasti vezane za Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, hrvatski narod nije opstao", kazao je Čović.
Kaže kako je značajno sjećanje na sve ljude koji su imali dovoljno odlučnosti, hrabrosti, ali i vizije kako zaštiti svoj dom, svoj hrvatski narod ali i čitavu BiH.
"Da nije bilo hrvatske zajednice, pa Hrvatske Republike Herceg Bosne, ja sam uvjeren da danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države. Tako da jedno veliko hvala tim ljudima, ja bih rekao najvećim sinovima našeg naroda. Ali jednako tako dobro je da naši mladi uče, da se vežu za svoju povijest, a da smo spremni prihvatiti sve ono što je možda bilo loše u organiziranosti te države i posljedica, rat je sam po sebi donio puno toga što je loše. Ja sam uvjeren da mi možemo biti ponosni na ono što jeste Hrvatska zajednica i Hrvatska Republika Herceg Bosna", rekao je Čović.
Govoreći o historijskim okolnostima 90-ih godina Čović je naglasio da je ukidanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne bilo posljedica međunarodnih sporazuma kojima je okončan rat u BiH.
"Mi smo rat zaustavili, a cijena tog dogovora bilo je transformiranje svih institucija koje su tada imale elemente državotvornosti u Bosni i Hercegovini, i kod srpskog, i kod bošnjačkog, i kod hrvatskog naroda. Svi elementi zakonodavstva Herceg Bosne su ugrađeni u tu Bosnu i Hercegovinu, a mi se i dalje transformiramo već 28 godina od dejtonskog sporazuma i tražimo nova rješenja i još uvijek tragamo za elementima konstitutivnosti koji su ugrađeni u taj dejtonski ustav legitimnog predstavljanja. To ne ide lako, jer evidentno još mnogi nisu zadovoljili one svoje ratne potrebe i planove iz tog vremena. Na nama je danas, da gradimo svoje mjesto u Bosni i Hercegovini, ovo je naša domovina, ali domovina naroda koji želi biti konstitutivan, legitimno predstavljen i imati sve elementi uključenosti u izvršnu, zakonodavnu i političku vlast Bosne i Hercegovine“, zaključio je Čović.
Treba podsjetiti da se karakter formiranja i postojanja Herceg-Bosne osporava, a posebno nakon presude Haškog tribunala koji je prije sedam godina osudio čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. Krivim su proglašeni Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).