Čović za Klix.ba: Izbori će se održati, ali bez izmjena Izbornog zakona može uslijediti užasna kriza
Dragana Čovića pitali smo da li će se ponovo kandidirati za funkciju koju trenutno obnaša u Predsjedništvu BiH, a on je kazao da će tu odluku donijeti najvjerovatnije na sjednici predsjedništva stranke 7. maja.
"Odluku o kandidaturi za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda najvjerovatnije ću donijeti na sjednici predsjedništva stranke, koja će biti održana 7. maja. Do tada siguran sam da nećemo razgovarati o pozicijama ni za koji nivo. To ćemo tempirati za vrijeme kada izbori budu raspisani", kazao je Čović u razgovoru za Klix.ba.
Jedno od najaktuelnijih političkih pitanja u BiH u ovom trenutku su izmjene Izbornog zakona BiH. Već godinu dana se aktivno razgovara o neophodnim izmjenama Izbornog zakona, kako bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH, ali ni do danas rješenja nema na pomolu.
"Prva sedmica maja je naš krajnji rok da se uspijemo dogovoriti o eventualnim izmjenama Izbornog zakona, jer je nakon raspisivanja izbora nemoguće nešto mijenjati u izbornom zakonodavstvu. Vremena jeste malo, ali činjenice su na stolu i ako bude volje dogovor će biti postignut", kazao nam je Čović.
Odluka Ustavnog suda i izbor članova Predsjedništva BiH
Ustavni sud BiH je u svojoj odluci krajem 2016. godine, po apelaciji Bože Ljubića, jasno definisao da određene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu s Ustavom, a to su one koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda FBiH. Ipak, Čović tu odluku Ustavnog suda BiH interpretira drugačije i poručuje da to znači da se pored izbora delegata u Dom naroda FBiH, legitiman izbor političkih predstavnika odnosi i na članove Predsjedništva BiH.
"Želimo uraditi tri stvari kroz izmjene Izbornog zakona, a sve se tiču odluka Ustavnog suda BiH. Jedna je izbor članova Predsjedništva BiH, gdje se forma legitimnog predstavljanja, koja je definirana u odluci Ustavnog suda, primarno odnosi na legitimno predstavljanje tri člana Predsjedništva. Zatim su tu klubovi Doma naroda Parlamenta FBiH i naravno Grad Mostar, što se veže za jednu raniju odluku Ustavnog suda. Smatramo da ima smisla da, bez obzira što slijede Opći izbori, rješavamo i problem Mostara. To je naš polazišni stav, gdje je mislimo moguće naći rješenje, a da se ne mijenja Ustav", poručio je Čović.
Dodaje da je spreman sutra sjesti za stol i dogovarati izmjene Izbornog zakona, ali da neke stranke očito žele krizu.
"U posljednjih godinu dana HDZ je izlazio s konkretnim prijedlozima izmjena Izbornog zakona. Ja sam spreman sutra sjesti za sto i ne ustajati dok se ne dogovorimo. Ipak, postoje stranke koje žele neku promjenu, ali i one koje žele krizu. A postoje i stranke, prije svega one sarajevske, koje žele zadržati status quo. Razumijem ih donekle, jer zašto ispustiti mogućnost da drugom birate predstavnike, što je omogućeno trenutnim zakonom koji je FBiH definisao kao jednu izbornu jedinicu. Mi kroz razgovore s američkom ambasadoricom Maureen Cormack i šefom Delegacije EU u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom pokušavamo naći rješenje, ali nemamo nijedan prijedlog na stolu. Svi govore da imaju svoje ideje, ali niko da to definira", ističe Čović.
Izbori će se održati, ali može doći do velike krize
Ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona u narednih mjesec dana, pitali smo Čovića na koji način će se postaviti HDZ u svom političkom djelovanju.
"Sve će ostati isto. To će nam biti jasna poruka iz Sarajeva. Kada treba slati poruku Briselu svima su puna usta toga da jedni drugima ne trebamo birati političke predstavnike, a kad dobijemo priliku da to promijenimo u zakonu, onda niko ništa ne radi", kazao je.
Izbori će se u svakom slučaju održati, smatra Čović, ali bez usvajanja izmjena Izbornog zakona bit će teško implementirati rezultate izbora.
"Može uslijediti užasna kriza, ali ja se nadam da to toga neće doći", poručuje Čović.
Brojne kritike upućene su Draganu Čoviću kada je riječ o njegovoj politici prema Hrvatima u RS-u. To često naglašavaju Čovićevi politički oponenti, ali i neki vjerski velikodostojnici. Ipak, Čović poručuje da tvrdnje o zapostavljenosti povratnika hrvatske nacionalnosti u RS uopće ne stoje.
"Za Hrvate u RS-u sigurno nije učinjeno dovoljno, ali ja sam učinio sve što sam mogao da im se pomogne. Mislim da HDZ prednjači kada je riječ o radu i borbi za povratnike. Dok god nas kritikuju za naš rad to je znak da smo jaki na terenu. Mi želimo da i taj mali procent Hrvata u RS-u ostane tamo, želimo da se i drugi vrate na svoje ognjište i nastavit ćemo da radimo kao i dosad. Ipak, činjenica je da ljudi odlaze, a mi govorimo o povratku. Morat ćemo naći prava rješenja, da stvorimo klimu da ljudi ne odlaze.
Vlast u FBiH gotovo ne funkcionira. Svi problemi i neslaganja između koalicionih partnera u FBiH odražavaju se i na rad javnih preduzeća poput Razvojne banke, imenovanje direktora Porezne uprave, a u konačnici i na rad Parlamenta FBiH gdje brojni zakoni čekaju na usvajanje.
"Većina dugo ne postoji, mnogo je problema, pa mi nismo u stanju imenovati Nadzorni odbor na Federalnoj televiziji, gdje je jedno opće bezvlašće. Slično je i s policijskim tijelima pa i kada je riječ o radu Porezne uprave i Razvojne banke FBiH. Tu je potpuna anarhija u funkcioniranju jer se partneri u vlasti nisu uspjeli dogovoriti, odnosno nisu uspjeli sprovesti ono što je dogovoreno.
