Livorn je ukazao na činjenicu da je pravo čudo što čovječija ribica uopšte opstaje, s obzirom na to kolika su zagađenja.
On je pojasnio da zaštita čovječije ribice nije jednostavan posao, ali da postoje primjeri uspješne zaštite iz njegove i prakse njegovih saradnika, što će, kako je rekao, i ubuduće da rade.
"Mi ćemo se potruditi da zaštitimo čovječiju ribicu, bez obzira na to da li ćemo imati podršku zvaničnih institucija ili ne", naveo je Livorn, koji je slično predavanje u Trebinju održao i prije pet godina.
On je naveo da čovječija ribica živi na dubini od oko 100 metara i da je njen životni vijek do 120 godina jer je njen organizam "takva biotehnologija o kojoj čovjek može samo da sanja".
Livorn je rekao da je večerašnje predavanje priredio zbog gotovo svakodnevnih zahtjeva Trebinjaca koji su željeli da čuju nešto novo o istraživanjima koja duže od dvije decenije sprovodi na području sliva Trebišnjice.
Posebnu zahvalnost uputio je Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i Speleološkom društvu "Zelena brda" iz Trebinja, koji mu sve vrijeme pružaju podršku i pomažu projektnom timu na zaštiti ove endemske vrste.
"Njihova podrška nam je uvijek dobrodošla jer članovi tima svaki put kada se spuste u vodu, da dođu do nekih novih podataka o čovječijoj ribici, rizikuju svoj život", rekao je Livorn.
Predavanje su organizovali Društvo za zaštitu krša iz Plimuta iz Velike Britanije, Speleološko društvo "Zelena brda" iz Trebinja i Društvo za istraživanje pećina iz Budimpešte iz Mađarske u saradnji sa trebinjskim Muzejom Hercegovine.
