Crno tržište lijekova, nelegalni apartmani i prodaja duhana izazovi za inspektore u Tuzli
Formiranjem Odjela farmaceutske inspekcije u Tuzli prije dvije i po godine počelo je uređenje ove oblasti u Tuzlanskom kantonu. Inspektorica zaposlena u ovom odjelu u proteklom periodu imala je pune ruke posla, utvrdila je brojne nepravilnosti u apotekama, a otkrivena je i ulična prodaja medikamenata. Riječ je o crnom tržištu lijekova koji su u ovom kantonu ilegalnim kanalima završavali iz Srbije.
"U 2018. godini rezultati su pokazali da su postojale određene neregularnosti u ovoj oblasti, u smislu da je inspektorica izdala prekršajne naloge u vrijednosti od skoro 56.000 KM, van prometa je stavila lijekove u vrijednosti od okvirno 135.000 KM, a izdala je tri zabrane rada za one koji su obavljali neregistrovanu djelatnost. U 2019. rezultati su nešto drugačiji, izdala je prekršajne naloge u iznosu od 16.000 KM, a van prometa je stavila lijekove u iznosu od 5.000 KM", kazao je za Klix.ba direktor Uprave za inspekcijske poslove TK Amel Mehanović.
Crno tržište lijekova i dalje problem Uspostavljanje ovog odjela u određenoj mjeri unijelo je strah među vlasnike apoteka koji danas znatno ozbiljnije pristupaju načinu poslovanja. Za dvije i po godine nema apoteke u Tuzlanskom kantonu u koju inspektorica nije ušla, međutim i dalje je otvoren problem crnog tržišta lijekova.
Mehanović navodi da je riječ o lijekovima koji su u Srbiji znatno jeftiniji, pa naprimjer umjesto kupovine regularnog medikamenta po cijeni od 20 KM, pacijenti se odlučuju za isti koji dođe iz susjedne zemlje za 1,50 KM.
"Na tržištu se i dalje pojavljuju lijekovi s 'markicama' iz Republike Srbije, a da je ovakav promet lijekova vršen dobijali smo i dokaze. Ovo je i određena vrsta carinskog prekršaja, a utvrđivanje načina transporta lijekova preko granice nije u našoj nadležnosti. Iako u manjem obimu nego što je to bio slučaj ranije, dok nije postojalo ovo odjeljenje, mi i dalje imamo prijave da se biljne apoteke bave prodajom lijekova iz oblasti farmakologije", navodi Mehanović i ukazuje na enormno povećanje kupovine anksiolitika, odnosno takozvanih "tableta za smirenje" koje mogu biti predmet raznih zloupotreba.
Povećanje cijena duhana i duhanskih prerađevina u našoj zemlji prati i rast broja onih koji se bave nelegalnom prodajom duhana i cigareta bez akciznih markica. Ovaj problem izražen je i u Tuzlanskom kantonu, a određene aktivnosti u suzbijanju ovog tržišta provode i kantonalni inspektori.
Govoreći o uličnoj prodaji duhana i njegovih prerađevina Mehanović kaže da su nadležnosti isprepletene, a u njima se nalaze Uprava za inspekcijske poslove sa dva inspektora i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
"Tu je komunalni inspektor nadležan, jer osoba zauzima javnu površinu, tržišni inspektor je zadužen za provjeru posjedovanja odobrenja za rad, kao i Uprava za indirektno oporezivanje koja je zadužena za akciznu robu. Moramo istaknuti da sa spomenutom upravom imamo odličnu saradnju, a zajedničkim aktivnostima moramo suzbijati to tržište koje je svakako prisutno u ovom kantonu", nastavlja Mehanović, istaknuvši da su poljoprivredni inspektori prošle godine u Čeliću proveli akciju u kojoj su oduzeli određenu količinu duhana u sirovom izdanju.
Kako stati ukraj nelegalnim apartmanima? Oblast turizma koja je u ekspanziji u Tuzlanskom kantonu, a posebno u Tuzli, donijela je izazove za tamošnje inspektore. Posebno specifično je izdavanje apartmana koji se bez potrebnih dozvola formiraju u privatnim stambenim objektima.
Naime, iznajmljivanje apartmana i soba nacrno sve je izraženije u Tuzli, posebno u ljetnoj sezoni. Među gubitnicima je gradska Turistička zajednica koja svoj profit najvećim dijelom ostvaruje od boravišne takse koju bi svaki gost koji boravi u Tuzli trebao platiti. Ovdje su na mukama i nadležni inspektori jer izuzetno teško dolaze do dokaza da se u nekom objektu vrši nelegalno iznajmljivanje soba.
"Imali smo određenih prijava na osnovu kojih smo išli na adrese. Rezultate smo postigli, ali je problem izuzetno teško dokazivanje da neko zaista bez odobrenja iznajmljuje prostorije za prenoćište. Imali smo slučaj da smo ušli u jednu privatnu kuću, vidjeli smo da su kreveti namješteni, ali unutra nismo zatekli korisnika usluge, zbog čega vlasnika nismo mogli kazniti", navodi Mehanović.
Međutim, ukoliko inspektor uspije utvrditi rad na crno, vlasniku objekta izdaje rješenje o zabrani rada, uz prekršajni nalog.
"Postoje kontrole izvršenja, a da li će stranka postupiti po našem nalogu ne znamo, jer se često opredjeljuju za sudsko odlučivanje, što je problem. Sudovi uglavnom daju blage novčane ili čak uvjetne kazne", kaže Mehanović, naglasivši da je preciznim prijavama građana i većim prisustvom inspektora na terenu ovu oblast moguće urediti.
Posljednja veća aktivnost Uprave za inspekcijske poslove TK bila je u oblasti turističko-ugostiteljske djelatnosti, a okončana je koncem prošle godine.
Nekoliko inspekcijskih timova izvršilo je nadzor i kontrolu turističkih agencija, ugostiteljskih objekata zatvorenog tipa, objekata s uslugom smještaja, restorana, caffee barova te pravnih društava, odnosno obveznika plaćanja članskog doprinosa Turističkoj zajednici TK.
"Tržišno-turistički inspektori izvršili su 550 inspekcijskih nadzora, a u 55 je izdato 317 rješenja, od čega je 17 zabrana rada fizičkim pečaćenjem. Pored upravnih mjera inspektori su poduzeli 165 prekršajnih mjera u vrijednosti od 127.660 KM. Ovdje je učestvovala i inspekcija za rad i radne odnose koja je izvršila 99 nadzora, pri čemu je u zatečeno 57 radnika bez zaključenog ugovora o radu, zatim su poduzeta 24 prekršajna naloga u iznosu 25.100 KM, a izdato je 25 rješenja o zabrani rada, odnosno angažovanja osoba bez zaključenog ugovora. Za sve radnike zatečene u radu na crno obaviještena je Služba za zapošljavanje TK te su, pretpostavljamo, svi oni uklonjeni iz evidencije", kaže Mehanović.
Puno posla, malo inspektora U proteklom periodu najveći doprinos u radu Uprave za inspekcijske poslove TK dala je tržišna i inspekcija rada, a direktor navodi da će poučeni ranijim iskustvima u 2020. godini biti napravljen znatno jači i operativniji plan. Kadrovski će se ojačati, a uz najavljenu podršku Vlade TK planirana je i nabavka novih vozila koja će u znatnoj mjeri olakšati rad inspektorima.
"Cilj je da tržište držimo pod kontrolom, ali u okviru zakona. Bitno je znati da inspekcija nije represivni organ, jer nam je težnja da budemo korektivni i savjetodavni faktor u okviru zakona. Ali, ne možemo imati razumijevanja ako osoba obavlja djelatnost bez registracije, fiskalne kase, izdavanja računa i toga da radnici nisu zaključili ugovor o radu. Nijedan subjekt nadzora ne može reći da mu to nije bilo poznato i u takvim ili slučajevima onih koji ponavljaju prekršaje mi moramo posegnuti za represivnim mjerama", upozorava Mehanović.
Uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona trenutno se suočava s nedostatkom zaposlenih u određenim oblastima. Shodno tome u ovoj godini planirano je popunjavanje upravnih oblasti koje su trenutno u deficitu, a predviđeno je zapošljavanje sanitarnog, zdravstvenog, veterinarskog, tržišnog i inspektora zaštite na radu.
