Čubrilović: Haški sud je produbio razdor između naroda na ovim prostorima
On je rekao da je Haški tribunal samo potvrdio svoju istinsku prirodu i u potpunosti je podredio pravo politici, dokazavši da je sve ove godine bio pristrasno u službi ostvarivanja političkih ciljeva.
"Ovom presudom potvrđeno je uvjerenje naroda Republike Srpske da je Haški tribunal pristrasan, selektivan i da je osnovan sa ciljem da Srbe i njihove lidere proglasi isključivim krivcima za građanski rat u Bosni i Hercegovini. Haški tribunal je kroz svoju praksu izmislio kategorije 'komandna odgovornost' i 'udruženi zločinački poduhvat' koje su, gotovo ekskluzivno rezervisane samo za srpske oficire i političke predstavnike, pri čemu je nekima čak presuđeno i za verbalni delikt, bez obzira što srpski politički lideri nisu počinili ratne zločine za koje su osuđeni", piše u saopćenju za javnost koje je medijima poslao Čubrilović.
On navodi da je jasno da Haški sud nije doprinio pomirenju u Bosni i Hercegovini, zbog čega je navodno i bio osnovan.
"Šta više, produbio je razdor između naroda na ovim prostorima, stavljajući se u zaštitu jedne strane, a oslobađajući počinioce dokumentovanih zločina počinjenih nad srpskim civilima, kao što su npr. zločini muslimanskih snaga počinjeni u Kravicama, Sasama i Zalazju. Iako u Statutu Haškog tribunala piše da je svrha njegovog osnivanja 'principijelno kažnjavanje svih ratnih zločina', što bi trebalo da doprinese pomirenju na ovim prostorima, jasno je da Tribunal nije ispunio svoju misiju i da je pokazao političku pristrasnost i selektivan pristup u svom radu", navodi Čubrilović.
On ističe da je Haški sud 2017. godine okončao svoj rad bez podignutih optužnica protiv političkih lidera bošnjačkog naroda i vojnih komandanta Armije BiH u "proteklom građanskom ratu".
"U isto vrijeme, Haški tribunal je osudio 161 osobu, od čega je najviše osuđenih Srba, čak 110, među kojima su gotovo svi politički, vojni i policijski zvaničnici srpskog naroda. Ova presuda nema niti će imati bilo kakve posljedice po Dejtonski mirovni sporazum, Ustav i status Republike Srpske u okviru BiH. Dejtonski mirovni sporazum je 1995. godine, kao međunarodnopravni akt, potvrdio kontinuitet postojanja Republike Srpske i njenih organa i institucija od osnivanja 1992. godine, pri čemu je i potvrđen međunarodnopravni subjektivitet Republike Srpske", zaključuje Čubrilović.
