Čuvari aerodroma u Sarajevu: Veći broj putnika donosi više problema i falsifikatora
Umjesto putnike iz aviona, Zvjezdana Araranković, voditeljica tima Pasoške kontrole jedinice Granične policije Aerodrom Sarajevo, tog jutra je dočekala našu ekipu. Prvo nas je odvela do svog radnog mjesta.
U 2018. već 17 falsifikata
Na početku razgovora s Araranković saznajemo kako je u nepuna tri mjeseca ove godine pronađeno 17 falsifikovanih dokumenata na aerodromu u Sarajevu, dok je tokom cijele prošle godine otkriven 31 takav dokument. Ona nam govori da su najviše državljani zemalja visokog migracijskog rizika pokušali ući u BiH s djelimičnim i totalnim falsifikatima dokumenata Bugarske, Pakistana i Poljske.
"Kod djelimičnih falsifikata mogu biti izmijenjeni samo fotografija ili neki podaci kao što su datum rođenja ili ime i prezime. Također, nekad bude izmijenjena samo jedna stranica pasoša iz nekog razloga. Totalni falsifikat je kad se kompletan dokument falsifikuje, odnosno izmijeni od korice do korice", pojašnjava nam Araranković.
Službenici GP BiH već pri prvoj kontroli pasoša, kojoj putnici pristupaju odmah nakon izlaska iz aviona, prepoznaju sumnjive osobe. Takvi putnici se odvajaju na drugu liniju kontrole, gdje se detaljno pregledaju njihovi dokumenti i prtljag.
"Vrlo često tokom te druge kontrole otkrijemo falsifikovane dokumente koje putnici kriju kako bi s njima prešli u Hrvatsku ili neku drugu susjednu zemlju. Kada posumnjamo u stvarne razloge dolaska određenih osoba u našu zemlju, na kraju se obično ispostavi kako su zaista imali namjeru zloupotrebljavati BiH radi putovanja u zapadne zemlje", pojasnila nam je Araranković.
U slučajevima pronalaska putnika s lažnim dokumentima, pripadnici GP BiH kontaktiraju tužioca, a najčešće te osobe vraćaju u zemlje iz kojih su došli u BiH.
"Osobe mogu biti sumnjive iz raznih razloga, a to prije svega procjenjujemo kroz njihovo ponašanje. Oni koji pokušavaju nešto prikriti najčešće su nervozni, dok imate i flegmane na kojima je teško bilo šta primijetiti. Brojni putnici su, čak i ako ne kriju ništa, jednostavno nervozni prilikom pasoške kontrole", kaže Araranković.
Napretkom tehnologije iznova se pojavljuju novi načini falsificiranja dokumenata. Kako kaže Araranković, falsifikatori su uvijek na korak ispred policije.
"Mi ih moramo zaustaviti najbolje što umijemo. Stoga smo dužni konstantno nadograđivati znanje kako bismo bili u stanju obavljati svoj posao", govori nam Araranković dok prilazimo prostoriji u kojoj se vrše detaljne provjere dokumenata putem razne opreme.
Njen kolega Emir Kulaglić, policijski službenik na poslovima istrage i trenera otkrivanja falsifikovanja dokumenata, usput nam govori kako pripadnici GP BiH često prisustvuju obukama koje organiziraju članice EU. On nam dalje pojašnjava kako svaki dokument ima svoj zaštitni element. Neki su zaštićeni više, a neki manje.
"Svi policijski službenici GP BiH obučeni su prepoznati jedinstvene zaštite pasoša, ali i raditi na opremi za detaljnu istragu uz koju na razne načine možemo uvećati dokumente do najsitnijih detalja. Razna svjetla, kosa ili prodorna, pomažu nam u otkrivanju krivotvorenih dokumenata", rekao nam je Kulaglić.
Više putnika, više problema
Veliki priliv migranata u BiH utjecao je i na Međunarodni aerodrom Sarajevo, ali u dosta manjoj mjeri nego na kopnene granične prijelaze.
"Činjenica je kako je povećan broj migranata, ali i generalno broj putnika na sarajevskom aerodromu. Povećanjem broja putnika dolazi i do većih problema pa tako raste i broj putnika s lažnim dokumentima. Najviše je takvih za vrijeme praznika ili na proljeće i jesen kad su jeftinije avionske karte", dodaje Araranković koja je već 20 godina u službi GP BiH.
Nakon pasoške kontrole uputili smo se prema službenicima GP BiH koji obavljaju KDZ pregled. Zajedno s ostalim putnicima prošli smo kroz metal skenere, a s druge strane nas je dočekao vođa tima KDZ pregleda Alem Beridan. Kaže nam kako je sve više ljudi koji na aerodrom unose nedozvoljene predmete te onih koji se ne informišu prije leta.
"Naiazimo na putnike s noževima, viljuškama, peper sprejevima, čakijama... Mnogo je onih koji u ručnom prtljagu nose sablje i kažu da je poklon za nekoga. Međutim, nije uredu, a ni dozvoljeno nositi sablju u avionu", kazao nam je Beridan te pojasnio kako svaka aviokompanija ima svoje zahtjeve koje službenici GP BiH moraju poznavati.
Prilikom KDZ pregleda pripadnici GP BiH dosad su na sarajevskom aerodromu uglavnom pronalazili ogromne količine neprijavljenog novca i oružje.
Pokazujući na ekrane koji pokazuju šta se nalazi u prtljagu putnika Beridan nam govori da osoba koja sjedi za skenerom mora biti maksimalno skoncentrisana. Zbog toga se na tom radnom mjestu ne smije sjediti duže od 20 minuta. Inače, radno vrijeme pripadnika GP BiH je 12 sati.
Na sreću, dosad nije bilo slučajeva unošenja eksplozivnih sredstava na aerodrom u Sarajevu, što će nam poslije potvrditi i Jakub Hasković, trener i vodič psa za otkrivanje eksploziva. Riječ je o belgijskom ovčaru imena Bord, nadimka Uštipak, kojeg upoznajemo odmah nakon KDZ pregleda.
Vidno veseo što ga dozivamo spremni za igru, ali odan kao pravi profesionalac, Bord nam je prišao tek kad je dobio odobrenje trenera.
"Uštipak je obučen za pronalazak minsko-eksplozivnih sredstava i svega što ima veze s eksplozivima. Njegov mozak radi poput računara. Kad jednom usvoji miris jedne vrste eksploziva, on to pohrani i ne zaboravlja. Zatim kad ponovio osjeti i prepozna taj miris, odmah reaguje. Ovo nije cirkuski pas. On je obučen da radi svoj posao, u čemu je odličan", predstavio nam je Hasković svog, kako kaže, poslovnog kolegu i sredstvo za rad.
Pitamo ga koliko je vezan za Uštipka s kojim radi već šest godina. Negodovanjem je pokušao izbjeći pravi odgovor.
"Vezan je, kako nije, samo neće da prizna", kroz smijeh nam govori Araranković, na što Hasković šaljivo dodaje: "Pa dobro, možda malo".
Hasković i Bord u svojoj smjeni obilaze sve dijelove aerodroma. Na sreću, dosad nisu ponalazili nikakve eksplozive.
"To je naš najveći uspjeh", prokomentarisao je Hasković.
Pored Borda, Jedinica GP BiH Aerodrom ima još dva psa za pronalazak droge i eksploziva - Bena i Komija.
Teško smo se odvojili od Uštipka koji nas je, trenerovom naredbom, pozdravio nekoliko puta.
Sumnjiv prtljag
Na kraju naše posjete Jedinici granične policije Aerodrom Sarajevo razgovarali smo s Antibombnim timom.
"Kad oni izlaze na teren, onda imamo ozbiljnu situaciju", kaže Araranković.
Dosad nije bilo mnogo kriznih situacija na sarajevskom aerodromu. Najsloženija situacija, prisjećaju se pripadnici Antibombnog tima, bila je dojava o postavljenoj bombi na avionu Turskih Airlinesa iz 2015. godine. Tada su morali istovariti cijeli avion i prekontrolisati svaki dio, a potom i putnike. Na kraju se ispostavilo kako se radi o lažnoj dojavi.
Antibombni tim Jedinice granične policije Aerodrom Sarajevo pojašnjava nam kako se svaki prtljag na aerodromu koji zateknu bez vlasnika smatra sumnjivim i potencijalno opasnim prtljagom, sve dok inspekcijom uz pomoć multifunkcionalnog robota ne utvrde da se u prtljagu ne nalazi ništa opasno.
"Ukoliko nađemo neke dijelove koji asociraju na eksplozivne naprave, radi se procjena opasnosti te se odlučuje hoće li se taj prtljag izmjestiti ili uništiti na mjestu događaja. Uništavamo ih raznim metodama, a najčešće vodenim topom ili u krajnjoj varijanti eksplozivom", kažu iz Antibombnog tima.
Porastom broja putnika raste i broj izgubljenih prtljaga. Prošle godine je bilo između 70 i 80 takvih slučajeva.
Vođa Antibombnog tima Amir Hadžiabdić ističe kako je borba protiv terorizma svakim danom kompleksnija.
"Kako mi napredujemo, tako teroristi napreduju dvostruko više. Mi se moramo tome prilagođavati", rekao nam je Hadžiabdić.
Više od milion putnika, koliko ih Međunarodni aerodrom Sarajevo očekuje ove godine, donijet će dodatni posao i veće brige pripadnicima Jedinice granične policije Aerodrom Sarajevo. Ipak, spremni na stalno učenje i usavršavanje, poručuju da će svoj posao raditi najbolje što mogu kako bi sačuvali našu zemlju od onih koji je žele iskoristiti, zloupotrijebiti ili napasti.