Ćuzulan: Morat ćemo priznati EU da nemamo državnu strategiju za reformu javne uprave

Naveo je da je nastavak reforme javne uprave značajan za BiH, jer se njome poboljšavaju kapaciteti za prilagođavanje našeg zakonodavstva evropskom, ali i radi ubrzanja pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom. Zbog kašnjenja ove, ali i drugih reformi, poput reforme javnih finansija, kasnimo za zemljama regiona u pridruživanju sa Evropskom unijom.

"Nama je nastavak reforme neophodan jer se njome omogućava efikasno provođenje zakona i na dokazima zasnovanih javnih politika, transparentnija i u potpunosti korisicima orijentisana javna uprava, profesionalna, dobro organizovana, odgovorna i depolitizovana javna uprava, koja će biti u stanju da postane istinski pokretač društvenog i ekonomskog razvoja, da se nosi sa izazovima procesa evropskih integracija i članstva u Evropskoj uniji, ali i općeg napretka zemlje", istakao je koordinator.

Dodao je da građani, poslovna zajednica i investitori predugo čekaju da uprava u BiH postane efikasnija, otvorenija, da ima jednostavnije procedure, da im omogući obavljanje usluga elektronskim putem i od kuće, bez redova i čekanja na šalterima, kao i da radi kvalitetnije.

Na pitanje kada će BiH dobiti Akcioni plan za provođenje Inicijativne partnerstva za otvorenu vlast, Ćuzulan, koji predsjedava Savjetodavnim vijećem za implementaciju OGP u BiH, je kazao da je Upravni odbor OGP u decembru 2018. proglasio BiH neaktivnom članicom, a što je dodatno narušilo naš imidž.

"Davno je trebalo uraditi akcioni plan za cijelu državu, ali je Savjetodavno vijeće tek formirano u maju prošle godine. Održali smo nekoliko sastanaka, članovi ovog tijela sa nivoa države, entiteta i Brčko distrikta BiH pripremili su akcione planove, prikupili potrebna mišljenja za slanje na vlade te o njima proveli javne konsultacije. A da bi akcioni plan mogli poslati Inicijativi njegov sastavni dio, u skladu sa odlukom Savjeta ministara BiH, takođe moraju svoj dio posla svi da završe", istakao je.

Kazao je da su, zajedno sa civilnim društvom, željeli napraviti "dobru priču za cijelu BiH". Naglasio je da nema odgovora iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a zašto do sada nisu proveli javne konsultacije o ovom dokumentu i pripremili ga za slanje na Vladu.

"Ne smijemo zaboraviti da je članstvo u OGP dobrovoljno i da smo mi, kao zemlja, dobrovoljno potpisali inicijativu i obećali da ćemo učiniti konkretne korake na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne uprave, uključivanja i osnaživanja građana i civilnog društva, borbe protiv korupcije, te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvaliteta usluga koje javna uprava pruža građanima", naveo je koordinator za reformu javne uprave.

Tamo gdje Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave može sama da iznese određene aktivnosti, one su i urađene. Ćuzulan ističe da je Kancelarija koordinatora dala svoj doprinos većoj transparentnosti institucija Savjeta ministara.

Na njihovu inicijativu, Savjet ministara je u decembru prošle godine usvojio dva dokumenta: Politiku proaktivne transparentnosti i Standarde proaktivne transparentnosti. Standardi sadrže 38 vrsta informacija koje u buduće insitucije uprave na nivou BiH trebaju objavljivati na svojim web stranicama. Na ovaj način, druge institucije slijediće primjer Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave koja je sve dokumente objavila na svojoj zvaničnoj web stranici, od informacija u oblasti javnih nabavki do plata zaposlenih.

Na pitanje u čemu je stvarni problem zastoja ove, ali i drugih reformi, koje bi trebale da vode općem napretku, Ćuzulan je rekao: "Nema opredijeljenog političkog vođenja reformi".

"Sve reforme, a posebno reforma javne uprave, nešto su što je dijametralno suprotno mentalitetu i interesu stranaka. One žele politizovanu administraciju, jer javni sektor shvataju kao glasačku mašineriju. Dakle, nije prvi interes meritornost i profesionalizam državnih službenika. Također, ne žele kontrolu procesa javnih nabavki i transparentne procedure, jer brojne zloupotrebe omogućavaju različite finansijske manipulacije", naveo je Ćuzulan.

S druge strane, dodao je on, građani su maksimalno isključeni iz ovih procesa i uglavnom ih i ne razumiju.

"Nemamo kreirano kritičko javno mnijenje koje bi vršilo pritisak na vlast, da bismo imali u tom smislu uređeno društvo. Državni službenici koji bi radili svoj posao uglavnom su blokirani od donosioca odluka. U njima je ključ napretka ovih procesa, iako se oni deklarišu drugačije. Ali, to je samo frazeologija. Dok se to ne promijeni neće biti konkretnog napretka ni dobrih rezultata", zaključio je Ćuzulan.