Cvijanović je kazala kako su tokom sastanka s Privrednom komorom RS-a poslodavci rekli da to podstiče sivu ekonomiju, nakon čega je to iznijela kao ilustraciju, ali ne kako bi takva "privilegija" bila ukinuta, nego kako bi rad kontrolnih organa bio pojačan.
"Zašto bismo imali ljude koji su prijavljeni na biro samo da bi koristili pravo na zdravstveno osiguranje, a pri tome radili kod nekog poslodavca na crno, dobijali platu i za njih se ništa ne bi uplaćivalo", rekla je Cvijanović.
Naglasila je da će u skladu sa novim zakonskim rješenjima od početka sljedeće godine svi zaposleni imati identifikacione kartice na kojima će se odmah moći očitati jesu li prijavljeni prilikom kontrola inspekcija, što će obezbjediti lakši rad kontrolnih organa.
Novi zakon o radu sporan
Govoreći o novom zakonu o radu ona je rekla da će njegovi detalji biti poznati kada socijalni partneri budu dovoljno predano na tome radili zajedno.
"Do sada nije bila situacija da se na tome zajedno radi. Sindikat je prosto odbijao da se sjedne za sto i razgovara na tu temu. Poslodavci su bili spremni i zainteresovani su za to, naša uloga kao Vlade jeste da pokušamo ponovo da dovedemo sve za sto i da probamo da izanaliziramo postojeće zakonodavstvo. Nažalost, to nismo uspjeli ranije da uradimo jer je sindikat u jednom periodu odbijao da se time bavi, a s druge strane, stručni timovi koji su bili uspostavljeni nisu počeli da rade na vrijeme. Mnogo mjeseci smo u zaostatku i prosto su se pravili problemi oko toga ko je sazivač sastanaka, bavili su se nekim formalnim stvarima koje ništa ne znače, ali su bili dovoljno jaki da blokiraju cijeli proces", rekla je Cvijanović.
Najavila je da će ove sedmice ponovo pozvati socijalne partnere na sastanak, da se analiziraju postojeća i da se probaju definisati bar obrisi rješenja.
"Zakon će biti onoliko dobar koliko svi budu htjeli da predano i zajedno rade. Naravno očekujem da će svi socijalni partneri u tome jednako učestvovati jer treba da na licu mjesta definišemo rješenja koja su najbolja", rekla je premijerka RS-a.
Cvijanović je rekla da je potrebno riješiti još samo formalnosti kada je u pitanju mehanizam koordinacije. Nakon što su ga usvojili Vlada RS, Narodna skupština RS, a tokom ljeta i Savjet ministara BiH i Vlada FBiH, ostale su da se preformulišu određen stvari, koje nisu suštinske, već se odnose na činjenicu da je u međuvremenu stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom uniji (EU).
Galama partija iz FBiH
"Čula sam određenu galamu političkih partija iz FBiH kada je u pitanju mehanizam koordinacije. Ne razumijem zašto oni to rade. Mehanizam koji smo usvojili i koji treba samo modifikovati u dijelu koji se odnosi na SSP zapravo vrlo vjerodostojno odražava ustavnu strukturu u okviru BiH. Vrlo vjerodostojno prepoznaje svaki nivo vlasti u skladu sa nadležnostima kojima on raspolaže za sprovođenje evropskih obaveza, pa stoga ne vidim uopšte potrebu da se oko toga galami, ali vidim da je to omiljena tema nekih političkih partija u FBiH. Taj mehanizam koji je takav usvojen je dobar i samo mogu da očekujem da će se on i provoditi. Ukoliko je to samo papir jedan ili jedan prijedlog, mrtvo slovo na papiru, onda ništa od posla koji treba da obavimo", kazala je Cvijanović.
Ona je mišljenja da je Reformska agenda kompatibilna i da skoro u potpunosti odražava ono što je zacrtano u Ekonomskoj politici RS-a za 2015. i ono što će naći u Ekonomskoj politici za 2016. godinu.
Na pitanje šta će biti najveći izazov za RS u provođenju agende, kazala je da tu nema posebnih novosti u odnosu na ono što je Vlada RS planirala da provede.
"Sve što se nalazi u Reformskoj agendi kao i sve što se nalazi u našoj Ekonomskoj politici jeste zahtjevno i podrazumijeva prvo da vodimo računa i nađemo modalitet kako možemo da rasteretimo, dakle obaveze koje se odnose na rad i zapošljavanje, a da pri tome uvedemo puno više reda i discipline. Nekoliko procesa ići će paralelno, ako smanjujete određene dažbine ili obaveze morate da pojačate rad kontrolnih organa da se ono što treba da se plaća, plaća na odgovarajući, redovan način", rekla je Cvijanović.
Naglasila je važnost dijela koji se odnosi na javnu upravu, obzirom da na to redovno ukazuju socijalni partneri.
"I mi smo svjesni određenih slabosti. Moramo da napravimo mehanizme koji će omogućiti efikasniju, mobilniju javnu upravu koja će zaista stajati na raspolaganju građanima i svim privrednim inicijativama. Mislim da je to posao koji je poprilično zahtjevan za sve nas, odnosi se na sve nivoe vlasti i morat ćemo svi da to provedemo. Mi smo pripremili dva zakona koji tretiraju sistem javne uprave i očekujem uskoro da će oni biti u parlamentu. Dio koji se odnosi na pravosuđe i sve ono što treba uraditi je također vrlo zahtjevan. Nemate ni jedan dio, segment reformske agende koji ne zahtjeva punu akciju. Svaki od njih zahtjeva puno koordinisanih akcija i puno odgovornosti svakog nivoa vlasti da to sve sprovede, jer ako to radi jedan nivo vlasti, a ne rade ostali onda ne možete da vrednujete na koji način je realizovana reformska agenda", kazala je Cvijanović.
Svako radi svoj dio posla
I najava povećanja akciza je također izazvala lavinu reagovanja javnosti, a ona kaže da je su ona i Fadil Novalić uputili odgovarajući inicijativu u skladu s Reformskom agendom i obavezama koje proističu iz određenih međunarodnih ugovora.
"Nije na nama da donosimo takve zakone. To je nečija druga nadležnost i tu sam vidjela da se uhvatilo puno priče, puno galame, kako to već biva kod nas. Meni djeluje da ljudi koji funkcionišu na nivou Savjeta ministara ili bh. institucija zapravo su glasali za tu reformsku agendu, a da je uopšte nisu pročitali, jer otkud takva reakcija ako su pročitali, ili su pročitali i razumjeli, što se od njih i očekivalo. Mislim da je tu nastupio problem i da se ovdje bavimo nekim populističkim ili politikanskim pristupima umjesto da svako odradi svoj dio posla. Šta će se dalje dešavati nije do dva entitetska premijera, mi smo svoj dio posla uradili, upravo onako kako je to diktirala i Reformska agenda i ugovori koje imamo sa EBRD-om i očekujemo da će do toga i doći", rekla je ona.
Dodatni prihodi za zdravstvo i infrastrukturu
Govoreći o očekivanim prihodima objasnila je će RS prema projekcijama imati dodatnih 10 miliona KM za zdravstvo, a kada je u pitanju putna infrastruktura čak i do 40 miliona. Kaže da je logično da proizvodi koji narušavaju zdravlje, duvan, odnosno cigarete i alkohol, i treba da budu opterećeni jer postoji mnogo pacijenata i bolesti koje su vezane za njihovo konzumiranje. Kada je u pitanju putna infrastruktura ona očekuje da bi povećanjem akciza RS mogla da izvršava svoje međunarodne sporazume i ugovore.
"Mogli bismo puno bolje raditi i na izgradnji i na održavanju putne infrastrukture, a to bi značilo i podizanje i građevinske operative odnosno veće mogućnosti za zapošljavanja, ali isto čitav sektor uslužnih djelatnosti koji bi time bio dodatno mobilisan", izjavila je predsjednica Vlade RS.
Za saradnju da premijerom FBiH kazala je da je odlična, da su mnogo stvari uradili zajedno i da su, što se nikada do sada nije dešavalo, direktno analizirali određena zakonska rješenja, što je rezultiralo da FBiH od RS preuzima određena pozitivna zakonska rješenja i obrnuto.
"Ono na čemu radimo jeste nastojanje da se harmonizuje što je moguće više propisa, regulative i ciljeva koje trebamo postići na izmjeni određenih zakona ili propisa. Mislim da je to dobro, jer to nas vodi u jednu fazu u kojoj bi ste imali, ako ne identičan, onda ujednačen i harmonizovan ambijent u dva entiteta. Ako govorimo o jedinstvenom ekonomskom prostoru, onda je to sasvim logično što radimo i vrlo nelogično što se ranije nije radilo moram i to da kažem. Mislim da smo tu na dobrom putu, to su procesi, ne možemo preko noći dogovoriti određene promjene i sutra ih odmah imati na snazi, ali sam sigurna da do kraja ove i posebno sljedeće godine upravo vidjeti efekti takvog harmonizovanja stvari i procesa", kazala je Cvijanović.
Ko će koga prevariti
Razlog zbog kojeg rezultati popisa nisu objavljeni ni nakon dvije godine Cvijanović vidi u tome što se u BiH svakom važnom pitanju pristupa politikantski i nedovoljno ozbiljno i da u svakom procesu neko pokušava nekoga prevariti, ako ne na početku, onda barem na sredini ili kraju procesa.
"Mislim da tu treba pristupiti racionalno i vidjeti zapravo šta su to najbolja rješenja koja postoje u drugim državama koje su sigurno zrelije nego što je to BiH. Ali sporiti se oko toga da li je moguće da se neko smatra domaćim stanovnikom u smislu rezidenta, a da taj neko živi hiljadama kilometara odavde i tamo negdje radi, ostvaruje prihode, ima organizovan i funkcionalan porodični i poslovni život, a da ga vi vodite kao nekoga ko te sve te aktivnosti ostvaruje ovdje za mene je nemoguća stvar. Tu ne vidim nikakvu političku dimenziju, iako ona očito postoji zbog nastojanja da se na različite načine tumači takvo pitanje. Ovdje se ne radi o tome da vi brišete brojeve ili smanjujete ili povećavate brojeve jednog, drugog, trećeg naroda ili ostalih, tu se prosto radi o tome kako ćete tretirati jednu kategoriju stanovništva i da li to kako ste je naumili da je tretirate jeste ili nije logično. Ali evo u BiH sve to tako ide improvizatorski ili neiskreno i zato imamo taj problem koji uopšte ne bi trebao da bude problem", kaže Željka Cvijanović.
Govoreći o problemu sa roditeljima djece koja ne pohađaju redovnu nastavu u školama zbog naziva jezika, jer traže da se djeci omogući izučavanje bosanskog jezika, kazala je da se taj problem rješavao i rješava se.
"Činjenica da imate u RS najmanje 20 škola gdje se izučava nacionalna grupa predmeta već pokazuje da smo mi tu daleko odmakli u odnosu na FBiH u kojoj su zaista minorni slučajevi da imate ostvarivanje takvih prava. Osim toga mi nemamo problem u RS koji je opterećujući, a postoji u FBiH, o kojem se sve manje priča, a to je činjenica da imate potpunu segregaciju djece i nastavnog kadra, činjenicu da u FBiH imate dvije škole pod jednim krovom, da imate maltene izostavljen fizički dodir ili kontakt između djece različitih etničkih pripadnosti je zastrašujuća stvar, ali se evo zastrašujuće priča o nečemu drugom što nije stvarni problem", rekla je Cvijanović.
Dodala je da bošnjačka djeca u skladu sa sporazumom koji je "davno potpisan" imaju pravo da izučavaju nacionalnu grupu predmeta.
"To im pravo nije uskraćeno. Imaju pravo da koriste i koriste udžbenike iz nekog od kantona za šta se opredijele, imaju mogućnost da imaju odgovarajući kadar koji će ih voditi kroz taj nastavni ili obrazovni proces i ne vidim problem. Problem je nastupio oko toga kako će se u javnoj ispravi ili u formalnoj ispravi nazivati jezik. Stav RS i Vlade je da se jezik vezuje za narod, a ne za državu", rekla je Cvijanović.
Objasnila je to navodeći primjer Austrije u kojoj se govori njemački, a ne austrijski, te Austalije i SAD gdje se govori engleski, a ne australijski ili američki. Navela je da nije pristalica toga da se na ovaj način bavi tim pitanjem, nego da se uzme u obzir da li je nekom uskraćeno da svoj jezik naziva kako želi, da ima udžbenike iz kantona, što u RS kaže nije slučaj. Navela je i da na mnogim udžbenicima piše bosanski jezik, te da je sporno kako jezik naziva obrazovni sistem i evidentira u javnoj ispravi, što ne znači da je nekom uskraćeno pravo da koristi svoj jezik i da ga naziva onako kako želi.
"Ali evo kao što to inače biva opet je postalo veliko političko pitanje, pri tome je zanemarena činjenica da u FBiH imate najmanje četiri kantona u ustavima gdje se govori i pominje da je u pitanju bošnjački jezik, a ne bosanski", naglasila je ona.
Naglasila je da je pristalica da sva djeca u cijeloj BiH, bez ikakvog politikanstva imaju pravo na svoje osnovno pravo.
"Malo smo zalutali u cijeloj toj priči. Dali smo tome jednu dimenziju koja ne bi trebala da bude na taj način notirana, ali evo na žalost jeste", kazala je ona.
Prostor za poboljšanje saradnje s Turskom
Na pitanje da li Vlada RS planira poticaje koji bi omogućili veći izvoz mesa u Tursku odgovorila je da planovi postoje.
"Generalno govreći kada posmatramo ekonomske ili trgovinske odnose ili rang investicija kada su u pitanju Turska i BiH, mislim da tu ima daleko više protora za poboljšanje saradnje. Kada pogledamo RS, Turska nije ni blizu jedan od strateških vanjskotrgovinskih partnera koji bi bili svrstani u neku grupu najvažnijih. Prema tome, tu ostaje dosta prostora. Znajući kakva je ekonomska i trgovinska potentnost Turske očekivali bismo da imamo i veće prisustvo i kada je u pitanju nivo investicija i tu nisu u onom prioritetnom rangu najvećih stranih investitora tako da mislim da ima puno prostora", rekla je Cvijanović.
Ona je rekla kako smatra da entitetske vlade trebaju na svaki način ići s određenim poticajima da se takva aktivnost i provede.
"Ostaje nam da vidimo hoće li doći do nekog boljeg vanjskotrgovinskog bilansa ili će on ostati ovakav, s obzirom da oba entiteta puno više uvoze nego što izvoze u Tursku. Vidim da tu postoji dodatni prostor za poboljšanje, ali Turska ne spada u red najvećih investitora i sigurno da ima dobru priliku da to uradi", istakla je predsjednik Vlade RS.
