Reakcija
203

Cvitanović poziva Tužilaštvo BiH i Schmidta da reaguju na Dodikovo rušenje ustavnog poretka BiH

S. Š.
Lider HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović (Foto: G. Š./Klix.ba)
Lider HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović (Foto: G. Š./Klix.ba)
Ne stišava se bura koju je izazvao Dodik nakon posljednjeg poteza kojim je, izglasavanjem u Skupštini RS-a, odobren zakon kojim se an području entiteta neće primjenjivati odluke koje donese Ustavni sud BiH. Sada je reakcija stigla iz iz HDZ-a 1990.

Povodom najnovije odluke Narodne Skupštine BiH kojom je usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta, te na taj način ponovno otvorila političku, pa i ustavnopravnu krizu u ionako kompliciranim odnosima u BiH, priopćenjem za javnost reagirao je predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.

"Odluka Narodne Skupštine RS-a prema mišljenju ustavno-pravnih stručnjaka koji razumiju ustavno-pravnu materiju ali i drugih koji mogu nešto reći o karakteru propisa koji je usvojen ističu kako je ovaj zakon prijeporan po mnogim osnovama. Odluke entitetskih parlamenata ne mogu imati suspenzivne posljedice prema odlukama državnih tijela vlasti pa tako i prema Odlukama Ustavnog Suda BiH", smatra Cvitanović.

Kaže i da ovdje nije u pitanju problem pravnoga karaktera nego potreba da se na ovaj način šalju snažne političke poruke vladajuće koalicije u RS-u.

"Ustavni sud BiH je Dejtonska kategorija, on je kao institucija naveden i razrađen u Ustavu BiH i kao takvog prihvatila ga je i srpska strana u tijeku mirovnih razgovora. Poznato je kako političko vodstvo u RS-u svoja politička nastojanja pa i zahtjeve uvijek oslanjaju na tezi o primjeni izvornog Dejtona kao političko-pravne osnove uređenja BiH. U tom pogledu Ustavni sud BiH kao takav ne može biti izvornija Dejtonska institucija", nastavlja lider HDZ-a 1990.

Ističe kako Dejtonski mirovni sporazum ne može biti "švedski stol" sa kog će uzimati kako ko hoće.

"Zbog toga smatram da su nastojanja NSRS-a kroz ovaj Zakon izraz jednostrane volje i čin grubog nasrtaja na institucije BiH, što nije dobro. Mogu razumjeti želje pa i nastojanja da se o određenim pitanjima nađu rješenja ali ona moraju biti rezultat konsenzusa a ne političkog ili pravnog nasilja", mišljenja je on.

Cvitanović apeluje da se svi "vratimo u izvorne okvire normalnog i civiliziranog političkog dijaloga, da o problemima razgovaramo i da tražimo rješenja. Institucije BiH su mjesto gdje se o tome treba razgovarati i dogovarati. Sve drugo će, u protivnom, biti "ćorsokak politika" koja neće donijeti ništa dobro ni državi ni narodima koji u njoj žive.

"Ukoliko se cijela situacija ne vrati u institucionalne okvire gdje će vladati princip političkog dijaloga kao osnove za donošenje političkih odluka i zakonodavnu djelatnost entitetskih parlamenata institucije Tužiteljstva BiH ali i Ured Visokog predstavnika za BiH će morati reagovati", poručuje Cvitanović.