Sarajevski Energoinvest, po još uvijek važećem ugovoru sa ruskim Gazpromom koji je potpisan 1997. godine, nabavlja plin iz Rusije preko plinovoda koji prolazi Ukrajinom, Mađarskom i Srbijom, dok je tačka isporuke na mađarsko-ukrajinskoj granici u mjestu Beregovo. Uključene strane, potpisale su anex na postojeći ugovor početkom januara, kojim se kao pravac isporuke plina dodaje Turski tok, a mjesto isporuke postoje Zvornik.
Međutim prelazak na spomenuti plinovod kreće od 1.aprila 2021. godine, a stara ruta, makar trenutno, privremeno ostaje alternativni pravac snadbijevanja. Međutim, potrebno je u narednih 6 mjeseci, do kad ugovor važi, duguročno definisati uslove i cijenu isporuke tim pravcem, odnosno potpisati novi ugovor.
U tom smislu postoji neslaganje između Energoinvesta kao dobavljača i BH Gasa kao distributera plina, što je u najvećoj mjeri dovelo do potpunog razmimoilaženja dvije federalne kompanije. Iz Energoinvesta tvrde da prelaskom na Turski tok Bosna i Hercegovina ništa ne gubi, čak naprotiv, cijena plina, po njihovom shvatanju, mogla bi biti i manja od postojeće. S druge strane, u BH Gasu smatraju da Rusija dobija potpuni monopol nad isporukom plina.
Po pitanju trenutnih dešavanja tražili smo komentar od direktorice Energoinvesta Bisere Hadžialjević.
"Anexom ugovora sa ruskim Gazpromom koji je u primjeni od 01. januara 2021. godine, Gazprom nije ostavio prostor niti opciju za dalji transport mađarskom rutom od 01.04.2021. Treba imati na umu da je potrošnja tj.ugovoreni kapaciteti FBIH iznimno mali, te je bilo nemoguće održati transport putem obje rute. Dodaju li se ovome i sve ekonomske prednosti Turske rute radilo bi se o ekonomski neopravdanoj mogućnosti", rekla je direktorica Hadžialjević na pitanje postoji li opcija da se plin uvozi kroz obje rute.
Također, dodatni problem je što Energoinvest ima obaveze prema dobavljaču iz Mađarske sve do 2023. godine, te bi u slučaju jednostranog raskida ugovora, postojala mogućnost plaćanja penala u iznosu od 23 miliona dolara mađarskoj strani.
"Pitanje plaćanja penala je isforsirano od predstavnika BH Gasa koji zbog 'njima poznatih interesa' da po svaku cijenu zadrže dotok plina četvorostruko skupljom mađarskom rutom, posežu za tvrdnjama o već gotovom i obaveznom plaćanju penala mađarskom transporteru čime samo pružaju štetnu argumenataciju mađarskom transporteru da eventualno pokrene postupak arbitraže vezano za penale. Treba da razumijete da je Energoinvest snadbjevač plina u BIH i time odgovoran za kupovinu, transport i carinjenje plina, te samim tim odgovoran i za eventualnu arbitražu sa mađarskim partnerom. Uključivanje BH Gasa koji je Operator transportnog sistema u FBiH i nenadležan za uvoz gasa samo nanosi štetu Energoinvestu u ovom procesu", kazala je Hadžialjević.
Nesumnjivo postoji mogućnost da svota od 23 miliona dolara dođe na naplatu Federaciji BiH. Istina je da u ugovoru sa Mađarima postoji kauzula koja kaže da u slučaju "više sile" ugovor može biti raskinut, međutim, tek bi arbitražni sud mogao utvrditi da li odluka Energoinvesta da pristupi Turskom toku, pod ucjenom ruske strane, podrazumijeva "višu silu".
Čitav problem poprima i dodatnu dimenziju time što Rusija, preko vlasti Republike Srpske, makar se tako čini iz njihovih postupaka, blokira izgradnju južne i sjeverne interkonekcije, kojima bi se Bosna i Hercegovina povezala na plinovod preko Hrvatske i time diverzifikovala svoj izvor snadbijevanja plinom. Uz to Rusija direktno krši zakone Bosne i Hercegovine, plinifikacijom Rafinerije nafte Brod, bez saglasnosti Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH. Dok s jedne strane insistira da se ruta snadbjevanja usmjeri na Turski tok s druge strane Bosnu i Hercegovinu nastoji potpuno energetski izolovat, blokirajući bilo koju drugu konekciju.
U tom smislu nisu sve države pristale na ucjenu ruske strane. Dok Republika Srbija plin nabavlja samo preko Turskog toka, Bugarska samo 50 posto potreba zadovoljava tim pravcem. S druge strane Mađarska odbija preći na Turski tok do 2023. godine.
Na naše pitanje o političkoj pozadini ruskih poteza Hadžialjević je kazala da, koliko je njoj poznato, "južna interkonekcija se ne osporava niti na državnom niti federalnom nivou, nego je naprotiv jedan od prioriteta razvoja gasnog sistema BiH. Kada je u pitanju južna interkonekcija, uvođenje priče o tzv. ruskim interesima je plasirano od strane BH Gasa kao pokušaj da se zadržavanje mađarske rute po svaku cijenu, podupre nepostojećom geopolitičkom argumentacijom, pri čemu je potrošnja gasa u BIH zaista minoran motiv za bilo čije geostrateške interese".
Po našim saznanjima ako Energoinvest dugoročno plin odluči nabavljati preko Zvornika, kao tačku isporuke, možda više neće biti u mogućnosti nabavljati plin od treće strane, a ne samo Rusije, bila to Mađarska ili neka druga zemlja.
U slučaju da Energoinvest hipotetički odbije potpisati novi ugovor, a Rusija zaustavi isporuku plina, gas bi se nabavljao na tržištu od drugih zemalja, ali uz vjerovatno drugačiju cijenu. Količine koje Federacija BiH nabavlja, gledajući globalno, su izuzetno male, te sama nabavka ne bi bila problem. Postavlja se pitanje, ako Rusija nema skrivene namjere, zašto svi njeni potezi, kako politički, tako i ekonomski, govore suprotno.
