Opasan teren

Da li će Christian Schmidt u Strazburu braniti ucjenu kao legitiman politički alat u BiH?

Piše: Nihad Žunić

1 sat

komentara

dijeljenja

Christian Schmidt (Foto: I. Š./Klix.ba)

1 sat

Podijeli

Najavljeno izlaganje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, povodom slučaja "Slaven Kovačević", nacionalna je tema u našoj zemlji, i to s dobrim razlogom.

Slaven Kovačević se žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine koji živi u Sarajevu povrijeđeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine. Sud je presudio u korist aplikanta, navodeći da trenutni političko sistem koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja. U tom smislu, prilikom korištenja aktivnog biračkog prava, bilo čija etnička pripadnost kao glasača ne može se i ne smije koristiti, jer se time direktno podriva demokratija.

Ubrzo po presudi je stigla žalba naše zemlje, iako je legalnost ovog procesa upitna, imajući u vidu status agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Njima je istekao mandat i više puta im je produžavan, odnosno nove agentice nikada nisu imenovane.

Ipak, žalba je prihvaćena i Veliko vijeće suda u Strazburu će donijeti konačnu odluku u ovom predmetu, mada će prije toga čuti mišljenje Christiana Schmidta.

Treba istaći da je ovo prva presuda donesena protiv BiH na sudu u Strazburu, na koju se BiH žalila.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, Schmidt će svoje obraćanje bazirati na izvještaju kojeg je podnio u novembru 2023. godine Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, u kojem se referirao na ovu odluku.

Međutim, jedan dio tog obraćanja se može opisati kao sporan, i kao razlog zašto bi ponavljanje nekih stavova iz ovog izvještaja moglo biti izrazito problematično za budućnost u BiH.

Naime, u dijelu svog izvještaja koji se referira na presudu "Kovačević", Schmidt je problematizirao tajming donesene odluke ESLjP, u kontekstu političke situacije u našoj zemlji.

"Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane", između ostalog je tada rekao Schmidt.

Međutim, tu nije stao, već je u nastavku govora za donošenje presude koja bi trebala riješiti ozbiljnu diskriminaciju koja postoji u Ustavu BiH rekao da "neki to vide kao napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom."

Korištenjem ove vrste terminologije, govoreći o podjelama među političkim strankama i legitimizirajući stav da rješavanje diskriminacije može biti "napad na ustavni poredak", Schmidt dolazi na opasan teren normalizacije prijetnji i ucjena kao sasvim legitimnih političkih alata.

Ovo je sporno iz razloga što kada to radi Milorad Dodik i ostatak vladajuće strukture iz Republike Srpske, OHR i drugi predstavnici međunarodne zajednice "skaču" da to osude - i to s apsolutnim pravom.

Zbog toga je nevjerovatno da ti isti akteri ne vide isti uzorak ponašanja drugih političkih stranaka, uz znatno blažu retoriku. HDZ i druge stranke s hrvatskim predznakom, koje žestoko kritikuju presude ESLjP i prijedloge za njihovu implementaciju, vode se istom politikom ucjena kao režim iz Banja Luke, s tim da staju prije otvorenih prijetnji.

Međutim, samo zato što je retorika blaža, ne znači da cilj nije isti ili sličan. Zbog toga je mogućnost da Schmidt pred tijelom koje je važno poput Evropskog suda za ljudska prava legitimizira, normalizuje, opravdava, pa čak i brani istu taktiku koju, kako to i treba biti, osuđuje kada dolazi iz Banja Luke, je izrazito opasna po Bosnu i Hercegovinu.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?