Da li će Hrvatska zanemariti stav BiH i graditi radioaktivno odlagalište na Trgovskoj gori?
Problem zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško koja je suvlasništvo Republike Slovenije i Hrvatske, polako, ali sigurno, dobija šire međunarodne okvire.
Do sada se sav nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearke. Riječ je o skladištu koje je trebalo biti u funkciji samo prvih pet godina rada nuklearke, no od tada je prošlo više od tri desetljeća, a otpad se i dalje skladišti u krugu nuklearke. S obzirom na to da je kapacitet "privremenog" skladišta skoro popunjen, otpad se već duže vrijeme najprije šalje na spaljivanje u Švedsku, a odnedavno i u Francusku, odakle se vraća kao pepeo, podjednako radioaktivan, ali mnogo manjeg volumena. Potkraj pretprošle godine u tom se skladištu nalazilo više od dvije hiljade kubnih metara otpada, a kako je nuklearka zajednička, najkasnije 2023. godine Hrvatska mora preuzeti i zbrinuti svoju polovicu otpada.
Hrvatska zvanično odbila lokaciju u Vrbini, preostaje jedino Trgovska gora
Slovenska strana je prije nekoliko godina predložila Hrvatskoj rješenje ovog problema izgradnjom zajedničkog odlagališta u Vrbini, u neposrednoj blizini nuklearke. Nakon temeljitog razmatranja ove ponude, Hrvatska je, kako je za Deutsche Welle potvrdio direktor Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković, prije nešto više od mjesec dana i formalno odbila slovenski prijedlog.
Prema njegovim riječima, odlagalište je doslovno ukopano u podzemne vode iz kojih se Zagreb napaja vodom za piće i nalazi se u plavnom području. Drugi razlog odbijanja je visoka cijena projekta koji bi koštao više od 600 miliona eura, a Hrvatska bi morala podmiriti polovinu tog iznosa, dok je treći razlog taj što Slovenci nisu htjeli da odlagalište u Vrbini primi drugi nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj.
Iako je Hrvatska sa slovenskom stranom nedavno dogovorila da zajednička grupa stručnjaka do maja ove godine još jednom razmotri postoji li mogućnost zajedničkog odlaganja otpada iz nuklearke Krško, Medaković je izrazio sumnju da će se dvije strane u sljedeća tri mjeseca uspjeti dogovoriti o pitanju o kojem nema dogovora posljednjih 15 godina.
Zbog toga je skoro sasvim izvjesno da će lokacija Trgovske gore, tačnije mikrolokacija Čerkezovac, u općini Dvor postati novo odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada u Republici Hrvatskoj.
Trgovska gora u hrvatskoj općini Dvor udaljena je manje od tri kilometra od granice s Bosnom i Hercegovinom, a lokacija je ispresijecana vodotocima koji predstavljaju centralno slivno područje prema rijekama Uni i Kupi. Upravo zbog toga se Bosna i Hercegovina već duže vrijeme jasno protivi izgradnji odlagališta na ovoj lokaciji.
DRARNS BiH: Traženo formiranje međudržavne grupe, bez odgovora iz Hrvatske
"Bosna i Hercegovina prati sve aktivnosti vezane za namjeru Republike Hrvatske da pravo odlagalište radioaktivnog otpada (RAO) u pograničnom dijelu s Bosnom i Hercegovinom, tačnije u Trgovskoj gori, općina Dvor, i poduzima aktivnosti vezane za njihovu namjeru", naveli su za Klix.ba u Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) BiH.
Oni su podsjetili da su Zastupnički dom PSBiH na 14. sjednici u junu 2015. godine, kao i Dom naroda PSBiH na 7. sjednici u julu 2015. godine, povodom rasprave o Informaciji Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS), donijeli zaključke da je potrebno formirati radnu grupu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta RAO na lokaciji Trgovska gora, općina Dvor. Nakon navedenih zaključaka, agencija je počela aktivnosti pripreme za formiranje radne grupe u augustu 2015. godine te je ova grupa i formirana na 47. sjednici Vijeća ministara BiH u martu 2016. godine. Radnom grupom predsjedava ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
"U oktobru 2015. godine DRARNS je dostavio dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH kojim se traži formiranje međudržavne radne grupe koju bi činili predstavnici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a koja bi zajednički pratila stanje i aktivnosti u vezi s potencijalnom izgradnjom odlagališta, na što nismo dobili odgovor od Republike Hrvatske. Predstavnici Bosne i Hercegovine su prenijeli zabrinutost stanovništva općina uz rijeku Unu i izrazili nezadovoljstvo o namjerama Republike Hrvatske da pravi odlagalište RAO u pograničnom dijelu s Bosnom i Hercegovinom", istakli su iz DRARNS-a, dodajući da su poduzeli i niz drugih aktivnosti vezanih za pomenutu namjeru za izgradnju odlagališta na granici s BiH, a sve s ciljem da se zaštiti stanovništvo i životna sredina tog dijela Bosne i Hercegovine.
Član Radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta RAO na lokaciji Trgovska gora i državni parlamentarac Jasmin Emrić kazao nam je da je radna grupa u proteklom periodu vršila obaveze koje su joj date u nadležnost, a tiču se praćenja stanja i aktivnosti na izgradnji odlagališta radiokativnog otpada na lokaciji Trgovske gore.
Svi nivou vlasti u BiH jedinstveni: Trgovska gora nije prihvatljiva lokacija
Prema Emrićevim riječima, zadatak radne grupe je da prati javne rasprave i sve aktivnosti Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Republike Hrvatske u svrhu izrade dokumenata koji su Hrvatskoj neophodni za izgradnju odlagališta radiokativnog otpada na toj lokaciji, a kako ističe, Zavod je vodio aktivnosti javne rasprave za stratešku Studiju utjecaja na okoliš i Nacrt programa provedbe nacionalne strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj.
"Naše aktivnosti su bile usmjerene na protivljenje izgradnji odlagališta, a u javnim raspravama smo postavljali veliki broj pitanja i iznosili činjenice koje su osporavale mogućnost izgradnje takvog odlagališta na lokaciji Trgovske gore, odnosno na bilo kojoj lokaciji koja je u blizini granice BiH. Rezultat je da nismo dobili adekvatne odgovore od nadležnih tijela u Hrvatskoj, već su nam navodili da ne postoje negativni utjecaji preko državne granice, odnosno na teritorij BiH u neposrednoj blizini ove lokacije", kaže Emrić.
On ističe da je radna grupa izradila i Rezoluciju o protivljenju izgradnji odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, a dokument su usvojila oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Time je, napominje, jednoglasno odbačena mogućnost gradnje odlagališta i radi se o jasnom stavu BiH po ovom pitanju.
"Zna se šta znači izgradnja takvog odlagališta u neposrednoj blizini granice s BiH. To znači da će imati trajni negativan utjecaj na područje naše države, pogotovo na sjeverozapadni dio BiH i razumljivo je da su se usaglasile sve politike i jedinstvene su protiv izgradnje odlagališta. To je važan stav za vođenje svih daljnjih aktivnosti, odnosno za protivljenje realizaciji ovog projekta", napominje Emrić.
Mogućnost međunarodne arbitraže bez usaglašavanja stavova
Na pitanje da li je moguće da se Republika Hrvatska upusti u takav "poduhvat" te da krene u realizaciju ovog projekta, mimo stava BiH, on ističe da Hrvatska sve čini da nastavi daljnje aktivnosti po tom pitanju.
"Čak mi se čini da su, što se njih tiče, tu lokaciju i odabrali. Izradili su i stratešku studiju utjecaja na okoliš gdje su naveli da nema negativnog utjecaja preko državne granice. To je poruka da oni idu dalje i da zanemaruju stav BiH. Nisu uopće uzeli u obzir činjenice koji su im predočene u javnim raspravama, nisu prihvatili mišljenja naših stručnjaka iz oblasti zaštite okoliša koji su čak i izradili dokumente koji su toliko jasni da negiraju ono što nadležna tijela u Hrvatskoj navode da ne postoji negativan utjecaj po bosanskohercegovačku stranu. Čak mi izgleda da prešutno prelaze preko tih činjenica, ne uvažavaju naše argumente i da ne postoji dijalog po ovom pitanju. Sve vodi ka tome da ćemo se morati pripremiti ili za međunarodnu arbitražu ili pokretanje međudržavnog spora", ističe naš sagovornik.
Emrić smatra da je gradnja odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori jedno od prioritetnih pitanja za BiH i ističe da bi to trebao biti jedan od glavnih zadataka Vijeća ministara BiH.
"Vijeće ministara treba na potpuno jasan i transparentan način poslati poruku Vladi Republike Hrvatske da mi ne možemo prihvatiti izgradnju takvog odlagališta i da ćemo iskoristiti sve međunarodno-pravne instrumente da zaštitimo teritoriju BiH od negativnih utjecaja", dodaje Emrić.
Protivljenje ovom projektu iskazali su i niži nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini. Jasmin Burnić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, ističe da se Trgovska gora nalazi u neposrednoj blizini rijeke Une.
"Kada se uzme radijus od 30 kilometara na koji bi, prema studijama, odlagalište imalo utjecaja, govorimo o značajnom dijelu Unsko-sanskog kantona, tačnije općinama Bosanska Krupa, Sanski Most, Bužim i Cazin te obližnjim općinama u Republici Srpskoj Novi Grad i Prijedor", kaže Burnić.
On ističe da je njegovo ministarstvo također formiralo radnu grupu po ovom pitanju, no da nemaju stvarne nadležnosti, budući da se radi o međudržavnom pitanju.
Protiv projekta u Trgovskoj gori zvanično su i vlasti u Republici Srpskoj, ali i u pograničnoj općini Novi Grad, koja je najbliža spornoj lokaciji.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
