Iako je prije nekoliko godina bio član SNSD-a on će na mjesto državnog ministra stići kao "nestranački kandidat iz reda Ostalih". Božović danas nije član političke stranke, izjasnio se kao Crnogorac, čime ispunjava uslove koje su u augustu dogovorili SDA, SNSD i HDZ.
Mlađen Božović je postao kandidat na prijedlog potpredsjednika DNS-a Nenada Nešića, iako je on dan ranije glasao za Aćimovića. U razgovoru za Klix.ba Nešić je kazao da je promijenio mišljenje nakon što je saznao neke stvari o političkim stavovima Draška Aćimovića.
Nešićev kandidat Mlađen Božović, koji je preko noći postao prvi kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice, je kao što smo pisali široj javnosti postao poznat jer je nakon višegodišnje borbe izgubio spor na Sudu BiH nakon što ga je za mobing tužila Irina Lovrić koja ga je prije toga prijavila za korupciju.
Lovrić je prva žena u BiH, zaštićeni prijavitelj korupcije koja je nakon višegodišnje borbe na Sudu BiH dobila presudu za mobing koji je nad njom vršio tadašnji direktor Fonda za povratak upravo - Mlađen Božović. Lovrić je po saznanju da bi Božović mogao postati ministar najavila da će u znak protesta štrajkovati glađu na Trgu BiH.
Treba istaći da je Božović u vrijeme velike afere bio kadar SNSD-a, a umjesto smjene Vijeće ministara BiH ga je "nagradilo" novim mandatom.
Nakon toga tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, podigao je optužnicu 2015. godine protiv Mlađena Božovića.
On je optužen da je svojim odlukama, onemogućio provođenje tenderske procedure u skladu sa zakonom, pa je donošenjem odluka i izmjenom tenderske dokumentacije, zaključio nabavku sa jednim poduzećem iz Banja Luke, čime je omogućio pribavljanje nezakonite imovinske koristi u iznosu od 122.100 KM, te oštetio druga poduzeća koja su se prijavila na tender onemogućivši im pravo učešća u postupku javnih nabavki.
Optuženi Božović tereti se da je svjesnim kršenjem zakona i propuštanjem dužnog nadzora očigledno nesavjesno postupio u vršenju dužnosti u postupku javnih nabavki i na taj način teže povrijedio prava drugih a prilikom čega je nastupila imovinska šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM, čime je počinio kazneno djelo nesavjestan rad u službi.
Ove optužbe nikada nisu dobile sudski epilog.