Da li će se presudama Evropskog suda dovesti u pitanje SDP i druge ljevičarske stranke?
Sud nije prihvatio žalbu Rumunske komunističke partije (PCR) na konačnu odluku Apelacionog suda u Bukureštu iz 2014. da joj se onemogući upis u registar političkih stranaka.
Sud u Rumuniji je kao razlog za ovakvu odluku istakao da postoji realna mogućnost da ova stranka podriva demokratiju, jer se nije distancirala od Komunističke partije koja je djelovala do 1989. kada je ubijen njen čelnik Nicolae Ceausescu.
I u obrazloženju ECHR-a je naglašeno da se stranka nije "konkretno i u potpunosti distancirala od bivše Komunističke partije". Ocijenjeno je da su njen statut i program u suprotnosti od rumunskog pravnog poretka. Osim toga, navedeno je da zahtjev za upis u registar nije bio urađen u skladu sa zakonom.
Sudije ECHR-a su se usaglasile sa zaključkom sudova u Rumuniji da bi PCR mogao ugroziti demokratiju.
Da li će u pitanje biti dovedene ljevičarske stranke?
Ovakvom odlukom ECHR-a se potencijalno problematizira postojanje ljevičarskih stranaka širom Evrope. Mnoge na istoku kontinenta su nastajale iz komunističkih partija. Između ostalog, to je slučaj i sa SDP-om u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Nijedna od ove dvije partije se nije u potpunosti odrekla zaostavštine jugoslavenskih komunista.
Osim toga, pojedine ljevičarske stranke u zapadnoevropskim zemljama, koje nisu bile socijalističke, se deklarišu kao komunističke, tj. pozivaju se na ideje marksizma. Upravo su sudovi novoj Rumunskoj komunističkoj partiji spočitali i ideologiju marksizma.
Najsvježiji primjer jedne zapadnoevropske komunističke partije koja za sebe tvrdi da ima marksističku ideologiju jeste ona u Austriji. Komunisti u Austriji (KPO) su u septembru ove godine pobijedili na lokalnim izborima u Grazu.
Novoizabrana gradonačelnica Elke Kahr je u intevjuu za Jutarnji list izjavila da joj je uzor predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito i da je deklarirana marksistkinja.
Njemačka parlamentarna stranka Linke (Linke) je proistekla iz Komunističke partije Istočne Njemačke. Ideologija i ove stranke smatra se marksističkom.
S obzirom na presude ECHR-a, da li se može desiti da se nekim novim presudama po drugim predmetima onemogući djelovanje ovih stranaka? Da li su ovakve presude i nezanemarljivo ideološki motivisane, da li je na djelu ideološko obračunavanje i uskraćivanje političkog pluralizma? Da li su socijalističke zemlje zaista bile ostvarenje ideje marksizma?
Za pojedine je ovo izjednačavanje onog za šta smatraju da nije moguće izjednačiti - ekstremnih desničarskih i krajnje ljevičarskih ideologija. Nije im primjereno ovo izjednačavanje ukazujući na to da u teoretskom sadržaju postoje razlike.
Nacizam i fašizam su i teorijski i djelatno bili isključivi, zločinački i antihumanistički. Ideologije ljevice u teoriji to nisu, ali režimi socijalističkih režima na istoku Evrope jesu bili autokratski i totalitarni.
