Da li će slučaj Feroelektra zapečatiti sudbinu Agencije za privatizaciju FBiH
U informaciji Vlade FBiH navedeno je da su računi agencije blokirani što je rezultiralo akumuliranim dugovanjima prema zaposlenima i povjeriocima i gotovo u potpunosti onemogućilo dalje funkcioniranje Agencije za privatizaciju.
Vlada traži od Parlamenta koji je osnivač Agencije, da hitno poduzme aktivnosti na rješavanju njenog statusa kako bi se donijela konačna odluka u ovom slučaju i uspostavio adekvatan okvir za nastavak poslovanja.
Federalna vlada izrazila je spremnost da se aktivno angažira ukoliko Parlament ocijeni da je potrebno formirati Komisiju za iznalaženje rješenja statusa Agencija za privatizaciju u FBiH.
Ta informacija je federalnom parlamentu dostavljena još u septembru 2022. godine.
U toj informaciji je navedeno da se aktivnosti agencije odvijaju u četiri grupe poslova, a budući da je kako tvrde taj obim aktivnosti značajno smanjen, vlada je donijela niz zaključaka kojim su tražili da se racionaliziraju troškovi.
Istaknuto je da su u periodu od 2018. do 2022. godine prihodi agencije bili tri puta manji od operativnih rashoda te da su obaveze na dan 31.7.2022. godine iznosile 1,35 miliona KM od čega je najveći dio dugovanje prema zaposlenima.
Računi agencije su blokirani, a radnici su stupili u štrajk.
"Agencija za privatizaciju u FBiH zbog organizovanog štrajka radnika neće raditi sve do ispunjenja uslova štrajka, te će u tom periodu će biti obustavljene transakcije na jedinstvenim računima građana", objavljeno je 13. oktobra prošle godine.
Agencija dakle nije u poziciji da izvršava aktivnosti u cilju zaštite javnog interesa niti da izvršava obaveze prema zaposlenicima.
Šta kažu iz Agencije za privatizaciju
Sav problem Agencije tiče se vraćanja u posjed Vlade FBiH kompanije Feroelektro nakon čega je nastao dug prema kupcu čime je i blokiran račun te institucije.
"Rješenje je samo preuzimanje duga koji je Agenciju gurnuo u nemilost jer ne radi godinu dana, tačnije od 22. augusta je generalni štrajk. Ljudi nisu dobili plate, sindikat je to govorio, ali Vlada nije htjela da preuzme taj dug", kazao je za Klix.ba zamjenik direktora APF-a Drago Vrbić.
Radi se o sudskoj presudi Vrhovnog suda FBiH koju je potvrdio i Ustavni sud BiH da je Vlada FBiH dužna da vrati početnu cijenu i ulaganje u Feroelektro.
"U trenutku donošenja presude radilo se o iznosu od 9 miliona KM. Agencija tih sredstava nema, a Vlada nikada nije htjela da preuzme dug, pa ni da razgovara sa tražiteljima izvršenja. Jedan od prvih zadataka premijera je da vodi brigu i o provođenju sudskih presuda, ali se to nije desilo", ističe Vrbić.
Agencija je, smatrajući da se nalazi u nemilosti Vlade FBiH tražila od Parlamenta da preuzme taj dug na način da se zaduži ministarstvo finansija FBiH da održi sastanak sa tražiteljem izvršenja.
Izvršenja je zapravo dug prema kompaniji iz Kreševa koja je ranije kupila Feroelektro.
"Premijer je prošle godine u tu svrhu planirao pet miliona, pa ih nije dodijelio. Mislim da je Parlament FBiH u ovom trenutku prava adresa s obzirom da se čini ogromna šteta Federaciji zato što su njoj zakonom dodijeljeni poslove kada je u pitanju privatizacija. i kada je u pitanju pasivni podbilans, gdje se već pune dvije godine ne plaća nikakva obaveza prema advokatima koji bi trebali štititi tu imovinu", objašnjava.
To je imovina preduzeća koja se nalaze u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, a zbog izostanka finansiranja Agencija ne može plaćati sudske troškove i troškove zastupanja ili vještačenja kako bi zaštitila državnu imovinu.
"Agencija je od svojih izvornih sredstava tražitelju dala 1,3 miliona KM, onoliko koliko smo mi u dubiozi praktički sada. Međutim, ne možemo ni ta sredstva povući jer nam je blokiran račun. Ono što opterećuje agenciju jeste taj dug i neko se mora dogovoriti sa tražiteljem izvršenja za isplatu", smatra Vrbić.
Dakle, sve nekretnine koje država posjeduje u inostranstvu oko kojih se vode sporovi sa susjednim državama su na čekanju da se njihov status riješi, što je nemoguće uraditi bez angažmana Agencije za privatizaciju.
Građani trpe zbog izdavanja certifikata, mala privreda zbog male privatizacije. Kamata za neisplaćena dugovanja prema kompaniji iz Kreševa iznosi 350.000 KM godišnje.
Iz Agencije su upućene informacije klubovima zastupnika novog saziva Parlamenta FBiH i rukovodstvu oba doma 22. februara kako bi se zastupnici koji ranije nisu učestvovali u radu tog zakonodavnog tijela detaljno upoznali sa problematikom, posebno onom pasivnog podbilansa.
U informaciji je istaknuto kako je Agencija pronalazila niz modela za deblokadu, ali da takva rješenja nisu dobila podršku Vlade FBiH.
"Imajući u vidu spremnost koju je iskazivao premijer FBiH tokom usvajanja budžeta za 2022. godinu, Agencija je uvjeravala dobavljače da će im u kratkom roku biti izmirene obaveze, uz molbu da nastave pružati ugovorene usluge i isporuku roba. Zbog činjenice da osnivač Agencije još uvijek ne želi riješiti njen status, Agencija je upozorena da će zbog 'obmane' protiv Agencije biti pokrenuti zakonom predviđeni postupci", navedeno je u pismu rukovodstvima oba doma Parlamenta FBiH.
Kada je u pitanju pasivni podbilans, treba napomenuti da se radi o društvima sa imovinom u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji poput Krivaje, Agrokomerca, Hepoka, Hidrogradnje, KTK Visoko, rudnika uglja Breza, Banovići, Đurđevik, Kakanj, kompaniji Šipad, Sarajevskoj pivari, Zraku, Pretisu, Fabrici soli Tuzla.
Sporovi se vode oko utvrđivanja prava svojine, zahtjeva za knjiženje prava vlasništva, tužbi Hrvatske protiv Šipada, priznanja strane sudske odluke te davanja saglasnosti o upravljanju državnom imovinom iz bh. pasivnog podbilansa koju je Hrvatska dala u zakup.
