Da li će tužitelji tražiti pritvor za Dodika jer bi mogao ponoviti krivično djelo za koje će biti suđen?
Da li će Dodik, u ovom slučaju, ponoviti krivično djelo ili je u pitanju nešto drugo pitali smo iskusnog i uglednog advokata Josipa Muselimovića.
"Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Mogu reći da optuženik, konkretno Milorad Dodik, ima pravo podnijeti prethodne prigovore iz određenih zakonskih razloga o kojima odlučuje vijeće. Kako će se na to reflektirati nove radnje, to bi najvjerovatnije moglo biti podvedeno pod produženo krivično djelo, a to znači kada jedna osoba s više radnji počini više krivičnih djela, a oni se mogu međusobno povezati i ulaze u sferu jedinstva umišljenog postupanja u odnosu na određenu radnju."
Na pitanje da li Tužilaštvo BiH može tražiti određivanje pritvora zbog straha od ponavljanja krivičnog djela, naš sagovornik kaže:
"To je jedan od zakonskih razloga za određivanje pritvora. Razlozi su ako postoji opasnost da bi osoba protiv koje je pokrenut postupak mogla pobjeći, ponoviti krivčno djelo i kada te radnje mogu dovesti do uznemirenja javnosti. Kako će postupiti nadležni tužitelj i sud teško je sada reći. Ali ako postoje ovi zakonski razlozi onda se treba za svaku osobu protiv koje se postupak pokrene, i prema kojoj postoje razlozi, tražiti mjera pritovra", zaključio je akademik Muselimović.
Već sada se postavlja pitanje, ukoliko se ovaj scenarij ostvari, da li je Dodik ponovo u "dubokom ofsajdu" odnosno kada će Tužilaštvo BiH s pravom tražiti pritvor za predsjednika RS-a jer je već najavljeno ponavljanje krivičnog djela nepoštivanja odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
U praksi je poznato da tužilaštva, na svim nivoima, često traže pritvor osumnjičenima zbog straha od ponavljanja krivičnog djela, a upravo to je sada slučaj.
Dakle, već suspendovani i neustavni Zakon o nepokretnoj imovini RS-a će se naći na dnevnom redu, sa sitnim izmjenama, ali suštinski isti.
Narodni poslanici pod Dodikovom kontrolom, pretpostavlja se, ponovo će izglasati zakon i nastaviti političku šaradu i rat OHR-om odnosno visokim predstavnikom Christianom Schmidtom kojeg ne priznaju.
Ustavni sud BiH je ranije utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske, jer je to nadležnost BiH.
Prvi put NSRS je ovaj zakon usvojila 10. februara 2022. godine, a Schmidt je dan uoči stupanja na snagu naložio obustavu primjene zakona. Nakon toga ga je Ustavni sud BiH u septembru proglasio neustavnim i stavio van snage. Ipak u decembru NSRS prošle godine je po drugi put izglasala ovaj zakon, ali ga je Schmidt 27. februara ponovo suspendovao.
Miloradu Dodiku i v.d. direktoru Službenog glasnika Milošu Lukiću se na teret stavlja krivično djelo neizvršavanje odluke visokog predstavnika.
Tužilaštvo BiH u optužnici, koju je potvrdio Sud BiH predlaže da se izrekne mjera sigurnosti koja se odnosi na zabranu obavljanja funkcije u slučaju koji se odnosi na Milorada Dodika i Miloša Lukića.
