Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada Hrvatske do 2060. godine, lokacija na Trgovskoj gori kod Dvora i kasarna Čerkezovac već su odabrane za skladištenje niskog i srednjeg nivoa radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji.
Vlasništvo nad ovom elektranom dijele Hrvatska i Slovenija, pa samim tim i sve poslove u vezi s radioaktivnim otpadom. Ove dvije dražve obavezale su se ugovorom da će Hrvatska do 2023. preuzeti svoj dio radioaktivnog otpada, jer elektrana Krško ima za to obavezu samo do isteka ove godine.
Iako su Slovenci ponudili Hrvatima da zajedno grade odlagalište u blizini elektrane, Hrvatska je odbila, kako kažu stručnjaci, zbog visokih troškova. Zbog toga je odlučeno da se otpad prenese u Hrvatsku, gdje će ga skladištiti zajedno s ostalim nuklearnim otpadom.
Čerkezovac - lokacija od 1999.
Zanimljivo je da se u strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada kasarna Čerkezovac navodi kao lokacija za skladištenje još 1999., kroz program prostornog uređenja Hrvatske. I 14 godina kasnije, lokacija Trgovske gore utvrđena je kao konačna lokacija. Ni 1999., ni 2013. niko u Bosni i Hercegovini nije reagovao.
"S obzirom na jedinstven stav o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom gradi sporno odlagalište, kao i zaključke Predsjedništva i Vijeća ministara, sagovornici su izrazili opredjeljenje da rade na ovom pitanju, zajedno s nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini", saopćeno je prije nekoliko dana nakon sastanka dva ministra, Elmedina Konakovića (NiP) i Staše Košarca (SNSD) koji su zaključili da prethodna diplomatija nije ništa uradila po ovom pitanju.
Kako je saopćeno, naglašeno je da će u narednom periodu u fokusu zajedničkih aktivnosti biti upoznavanje svih relevantnih međunarodnih institucija te zvaničnih vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji o jedinstvenom stavu iz Bosne i Hercegovine kada je u pitanju Trgovska gora.
Kašnjenje od 24 godine
Sve institucije reagovale su prije nekoliko godina, prvi put ozbiljnije 2019. Tada su u Bosanskom Novom, čiji su mještani udaljeni nekoliko stotina metara od lokacije, protestovali zbog ovog problema. Čak je Vlada Republike Srpske 2019. kompletan pojas na toj lokaciji proglasila Nacionalnim parkom, ali je Hrvatska i dalje nastavila s pripremama.
Bosna i Hercegovina je tada, s nekoliko godina zakašnjenja s obzirom na planove Hrvatske, formirala ekspertski i pravni tim, a nakon toga i koordinacioni. Skoro četiri godine od formiranja održano je svega nekoliko sastanaka na kojima nije bilo dogovora.
Zvanične reakcije iz Hrvatske nema, osim u onom dijelu da se nastavljaju poslovi na pripremi lokacije kasarne Čerkezovac, što je u nekoliko navrata potvrdio i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Gotova stvar
"Sve je već dogovoreno na višem nivou. Hrvatska neće mijenjati lokaciju, to je za nas gotova stvar. Obećano je i da nikakve tužbe pred međunarodnim sudovima neće biti pokretane", rekao je izvor Deutsche Wellea (DW) iz hrvatskog tima, koji je učestvovao u dosadašnjim razgovorima.
Da je tako, može se zaključiti i iz poteza timova u Bosni i Hercegovini koji trenutno nemaju nikakav konkretan odgovor na cijelu situaciju.
"Činjenica je da oni rade korak po korak", kazao je Emir Dizdarević, član ekspertskog tima Bosne i Hercegovine, dodajući da je Hrvatska završila geološka, geofizička i geohidrološka istraživanja te da se samo čeka ekološka dozvola s još nekim uslovima koje treba ispuniti.
Prema njegovim riječima, nedavno su bili u Krškom.
"Pokazali su nam taj otpad, tih 50 posto koje Hrvatska treba da prebaci na lokaciju Čerkezovac. U ovom trenutku Slovenija, koja ima odobrenu lokaciju u Vrbinama, nije još počela s radom", istakao je Dizdarević.
Ovdje se cijela priča okreće jer su, prema podacima iz Slovenije, regulatorna tijela ove zemlje odobrila izgradnju skladišta 600 metara od elektrane Krško zbog trenutnog manjka skladišnog kapaciteta.
Slovenija produžila dozvolu za još 20 godina
"Mjesta ima za 990 kontejnera. To bi trebalo biti dovoljno za slovensku polovinu otpada iz elektrane Krško. Odlagat će se u betonske kontejnere", ukazali su u Agenciji za radioaktivni otpad Slovenije.
Cijena skladišta, koje je na dubini od 55 metara, iznosi 194 miliona eura, a Hrvatskoj je bilo ponuđeno da zajedno grade i koriste to skladište. Međutim, Hrvatska je to odbila s obzirom na to da se lokacija na Čerkezovcu već priprema.
Pored toga, Slovenija je dobila ekološku dozvolu za Nuklearnu elektranu Krško na još 20 godina, što znači da će polovina radioaktivnog otpada za taj period završiti u Dvoru u Hrvatskoj. Tako će nekoliko stotina metara od sliva rijeke Une on predstavljati potencijalnu opasnost za oko 250.000 stanovnika.
"Posebno zabrinjava dosadašnja inertnost Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koje se do sada ponašalo kao navijač koji gleda utakmicu omraženog nogometnog kluba, a ne kao neko ko mora biti na terenu, čiji doprinos je ključan za ishod ove životno važne utakmice", rekao je Mario Crnković iz Udruženja Green Team.
Kako je naveo, očigledno neko kod nas nije htio sebi da daje novog posla.
"Sve se ignorisalo kao da se ne dešava. Imamo pravni i ekspertski tim koji ne preduzima detaljne korake. Bosna i Hercegovina se odnosi prema ovom kao da će to proći samo od sebe", dodaje Crnković koji ima saznanja da se u Hrvatskoj priprema pravna odbrana kojom bi se umanjila uspjeh eventualne međunarodne tužbe Bosne i Hercegovine protiv Hrvatske.
"U Zagrebu otpad i nikom ništa"
Viši naučni saradnik Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu Tonči Tadić izjavio je za DW da je takav potez besmislen, kao i dalje stopiranje cijelog projekta. To je, kako tvrdi, završena stvar, a prašina koja se podigla oko svega bespotrebno je dobila toliki značaj.
"Deset godina je tražena lokacija za odlagalište otpada, jer je trebalo ispuniti sve standarde. No, ovdje govorimo o otpadu niskog i srednjeg radioaktivnog spektra. Ne o istrošenom nuklearnom gorivu", naveo je Tadić, podsjetivši da je takav otpad uskladišten 30 kilometara sjeverno od Zagreba.
"I nikom ništa. A tu na institutu usred Zagreba, na 30 metara od moje kancelarije, skladište je instituta koje je na kilometar i po od geološkog rasjeda i epicentra zemljotresa. Usred milionskog grada. Ne znam da li postoji blesavija lokacija za otpad od te", konstatovao je Tadi, koji je član naučno tehničkog odbora Evropske zajednice za atomsku energiju (Euroatom).
Proces razgradnje i uklanjanja nuklearnog postrojenja (dekomisija) elektrane Krško trebala bi da počne za 50 godina i koštat će milijardu eura. Od toga će na zbrinjavanje otpada biti utrošena polovina tih sredstava, koja će se dijeliti na Hrvatsku i Sloveniju, s obzirom na zajedničko vlasništvo.
Ekološka renta kao izlaz
"Pa mi se čini lukavije da tih 250 miliona eura ode na lokaciju u Hrvatskoj za ekološku rentu za sve gradove s obje strane granice, nego da to junački isporučimo Sloveniji, uz opasnost koja teži nuli", mišljenja je Tadić.
Poređenja radi, Vlada Slovenije plaća naknadu Općini Vrbina nadomak elektrane Krško gotovo šest miliona eura godišnje, dok je za Općinu Dvor planirani iznos na godišnjem nivou oko milion eura.
Iako će politička priča o upozorenjima ili recipročnim mjerama, poput one o skladištenju radioaktivnog otpada iznad Dubrovnika još biti aktuelne, sve više se razmišlja o dogovoru koji bi značio utvrđivanje ekološke rente za mjesta u okolini Trgovske gore. Lokalna vlast u Bosanskom Novom ne prihvata ovu mogućnost, jer kako su rekli, ne postoji novac kojim se mogu nadoknaditi životi 250.000 stanovnika ovog kraja, piše DW.
