Da li je Milorad Dodik svojim porukama o Izbornom zakonu oslabio poziciju Dragana Čovića
Članica SNSD-a Dušanka Majkić i zastupnica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u julu ove godine je izjavila da će izbora u BiH svakako biti "s obzirom na sadašnji sastav CIK-a", naglasivši da je dovoljno da izađu tri čovjeka na izbore i oni će biti regularni. Tada je naglasila da je priča Dragana Čovića u kontekstu pregovora o Izbornom zakonu kontradiktorna.
"U jednom momentu priča kako su pred dogovorom i da je samo pitanje dana kada će biti postignuta saglasnost za izmjene Izbornog zakona, a onda dovodi u pitanje održavanje izbora", rekla je Majkić.
Nedugo zatim Valentin Inzko donosi izmjene Krivičnog zakona kojima kriminalizuje negiranje ratnih zločina, a Dodik kreće u blokadu državnih institucija. Tim činom onemogućio je bilo kakve direktne pregovore o promjenama Izbornog zakona, blokirao rad Interresorne radne grupe za promjenu izbornog zakona i fokus javnosti i međunarodne zajednice prebacio prvenstveno na Republiku Srpsku.
Ipak, tema Izbornog zakona ponovo je aktuelizirana izjavama Christiana Schmidta da se Hrvatima mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, "a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotovanja izbora". Uz nejasne informacije i glasine u smislu opsega mogućih izbornih reformi, koje bi bile nametnute odlukom visokog predstavnika, koje su u javnost puštene nekoliko dana kasnije, probuđene su nade HDZ-a da bi međunarodna zajednica mogla nekom dramatičnom odlukom "5 do 12" spasiti njihovu političku poziciju.
To jasno oslikava nedavna izjava člana HNS-a Bože Ljubića, iz koje se nazire očekivanje da bi Schmidt mogao krenuti u tom smjeru.
"Šta bi onda bio motiv bivšeg visokog predstavnika za nametanje ovog zakona neposredno prije odlaska, koji očito nije bio dobrovoljan? Je li to njegov 'danajski dar' nasljedniku Schmidtu, kojim će se morati baviti nekoliko prvih mjeseci, umjesto da radi ono zbog čega je poslan. Ili je, pak, cilj zakona bio upravo da proizvede ovo što se sada događa, te da bi se mogli primijeniti radikalniji lijekovi za rješenje bosanskohercegovačke političke i institucionalne krize. Vrijeme će pokazati", rekao je Ljubić.
Bez obzira na stvarnu mogućnost takvog ishoda, u kojem bi se ispunili zahtjevi HDZ-a, Dodik izlazi sa stavom da nikakvog nametanja Izbornog zakona neće biti.
"Kakav Schmidt da nameće Izborni zakon, pa to je kraj Bosne i Hercegovine. To što godi Hrvatima, ja to razumijem, ali da on nameće Izborni zakon, to ne prihvatam. Ja znam malo više o tome, imate situaciju da Izetbegović šalje poruku da bi bilo dobro da Schmidt nametne da njih rastereti teške odluke. Kakav je to pristup, o čemu mi govorimo ovdje, pa kao onda oni će na to pristat. Ne možemo mi prihvatiti da se nametne odluka, za nas ta odluka iz njegovog zakona ne važi... Izaći ćemo ovdje i donijeti odluku na Narodnoj skupštini da ne važi taj zakon...Nek nameće u Federaciji šta god hoće, ali u BiH i Republici Srpskoj ništa neće nametat", rekao je Dodik.
Time su Dodik i članovi SNSD-a u samo dva mjeseca već treći put svojim izjavama na neki način oslabili poziciju HDZ-a i Dragana Čovića.
Predsjednik SNSD-a je jednostavno mogao ne komentarisati najave o nametanju Izbornog zakona, jer su još uvijek u pitanju špekulacije, a ne da vrši dodatni pritisak na Schmidta ako on možda i ima takve namjere, prijetnjom da isti nikada neće biti nametnut, jer te izmjene svakako ne bi doticale poziciju Republike Srpske.
Ovdje nije pitanje da li bi Dodik u nekom odsudnom trenutku, kad bi Izborni zakon bio nametnut u smislu da odgovara HDZ-u, naglo promijenio svoje mišljenje, čemu je Dodik inače sklon, već činjenica da svojim pristupom, izjavama i potpunim zaoštravanjem situacije u kontinuitetu slabi Čovićevu poziciju. Također, samim osporavanjem legitimiteta Schmidta Dodik je već u startu onemogućio da do tako velikih i presudnih odluka, kao što je nametanje Izbornog zakona, uopšte dođe, jer šef OHR-a ne bi mogao iskontrolisati situaciju u kojoj dolazi u sukob s dva najveća politička faktora u zemlji.
Savez SNSD-a i HDZ-a u trenutnim okolnostima ne donosi konkretnu korist Draganu Čoviću i pokazuje da Dodik sumnja da do dogovora ili nametanja Izbornog zakona u korist HDZ-a uopšte može doći, odnosno u samu snagu hrvatske politike u BiH.
Dan državnosti u gradu soli: Tuzlanski način života je model za prosperitetnu BiH
