Da li KS pravi paralelni sistem javnih nabavki kojim potkopava državu? Evo šta kažu odgovorni
Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine propisano je da isključivo državne institucije mogu donositi podzakonske akte, u što spadaju i uredbe, ali ne i niži nivoi vlasti. Ocjena pojedinih je da vlast Kantona Sarajevo ovom uredbom narušava jedinstven sistem javnih nabavki koji se primjenjuje u cijeloj državi.
Bojazan je i da bi i ostale instance vlasti niže od državne, ponukane sarajevskim primjerom, mogle donijeti ovakvu uredbu te dodatno narušiti državni sistem. To se posebno odnosi na one dijelove zemlje u kojima su na vlasti stranke čiji su zvaničnici već osporavali nadležnosti državnih institucija.
Kako saznaje Klix.ba, posebno su sporne tri stvari. Prva je ta što institucije Kantona Sarajevo prilikom nabavki navodno prvenstveno traže mišljenje kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom. Tvrdi se da se od Agencije za javne nabavke traži mišljenje onda kada to nije u stanju uraditi spomenuti ured.
Druga stvar koja je sporna jeste odnos prema državnom portalu javnih nabavki. Navodno da prijave u državnom portalu nisu uredne, ali da su uredne prijave u kantonalnom registru. Treća sporna stvar jeste to što se ponekad Zakon o javnim nabavkama potpuno izuzima od primjene. To je slučaj i kod nabavki koje se provode u saradnji s UNDP-om, čak i onda kada je Kanton Sarajevo u potpunosti finansijer. Nabavka se provodi prema pravilima ove međunarodne organizacije.
Prema podacima do kojih smo došli, prošle godine od Zakona o javnim nabavkama u Kantonu Sarajevo je izuzeta nabavka (robe, usluge i radovi) u vrijednosti od 79,3 miliona KM. U prva tri mjeseca ove godine izuzeta je nabavka vrijednosti 119,4 miliona KM.
Nabavke direktnim sporazumom prošle godine iznosile su 12,7 miliona KM, a u prva tri mjeseca ove godine iznosile su 2,9 miliona KM.
Nabavke na osnovu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci prošle godine iznosile su 7,8 miliona KM, a u prva tri mjeseca ove godine 1,2 miliona KM.
Niti jedna stranka nije imala zamjerku na ovu uredbu koja se primjenjuje od 1. januara 2021., a predložilo ju je kantonalno Ministarstvo pravde i uprave.
Odgovorni o tome da li se derogira državni sistem
Kantonalna ministrica pravde i uprave Darja Softić-Kadenić (NS) i šef kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Erduan Kafedžić su odgovorili na pitanje da li smatraju da se ovim derogira državni Zakon o javnim nabavkama.
Ministrica Softić-Kadenić je u odgovoru za Klix.ba navela da se ovom uredbom, kako je navela, ne mogu ograničiti niti umanjiti prava i obaveze propisane Zakonom.
"Uredbom se jasno u članu 1. stav (2) propisuje obaveza institucija Kantona Sarajevo da prilikom provođenja postupaka javnih nabavki primjenjuju Uredbu u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i pratećim provedbenim podzakonskim aktima kojima se uređuje ova oblast. Time je jasno naglašena obaveza primjene Zakona o javnim nabavkama i vezanih podzakonskih akata sa kojim je Uredba potpuno usaglašena te ne sadrži niti jednu odredbu koja bi bila suprotna Zakonu", istakla je.
I Softić-Kadenić i Kafedžić su naglasili da je od Agencije za javne nabavke traženo mišljenje o tome da li je Uredba usklađena sa Zakonom. Oboje su se pozvali na mišljenje Agencije, akt iz 18. jula, citirajući sljedeće:
"Ipak, moramo primijetiti da se Uredba djelimično dotiče legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini te u tom smislu ističemo da odredbe Uredbe, kojima se uređuje pitanje komisije za nabavke, pripreme tenderske dokumentacije, centralizovanih nabavki i slično nisu u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i pratećim podzakonskim aktima. Napominjemo da su centralizacija i profesionalizacija javnih nabavki kod manjih teritorijalnih jedinica, kao što su pokrajine i gradovi, trend u državama Evropske unije, tako da Uredba ide i u tom pravcu. Na kraju, pohvaljujemo napore Vlade Kantona Sarajevo da izradom ovakve uredbe učini sistem javnih nabavki učinkovitijim".
Međutim, u mišljenju, koje je dato 2019., je naglašeno i to da Agencija za javne nabavke nije nadležna da tumači propise osim Zakona o javnim nabavkama i prateće podzakonske akte. Dakle, državne institucije su nadležne isključivo za državne pravne propise. Iz toga se može zaključiti da Kanton Sarajevo uopće nije mogao tražiti mišljenje ove agencije, jer, podsjećamo, Zakonom je propisano da je regulacija javnih nabavki isključivo državna stvar.
Imajući u vidu prethodno istaknuto, nameće se pitanje zašto je Agencija za javne nabavke 2019. dala pozitivno mišljenje. To je učinila svjesna da to ne može uraditi. Toga su bile svjesne i sarajevske vlasti, ali su ipak odlučile da traže mišljenje konstatujući da je mišljenje odgovorne agencije bitno.
Resorna ministrica je potcrtala da su u izradi Uredbe učestvovali stručnjaci za javne nabavke, kako je navela, bogatog iskustva, a koji su zaposleni u Agenciji za javne nabavke.
Govoreći o razlozima za donošenje ove uredbe, Softić-Kadenić je istakla da je riječ o antikoruptivnoj mjeri kojom se centraliziraju javne nabavke, ostvaruju uštede te poboljšava kvalitet standardizacije. Smatra da se doprinosi transparentnosti.
"Uredba kao anekse sadrži Mape procesa za najvažnije procese javnih nabavki kojima se precizno utvrđuju sve aktivnosti koje treba preuzeti u jednom postupku, lica koja su dužna da preuzmu navedene aktivnosti, kao i rokove za postupanje po aktivnostima. Mape procesa su važan instrument standardizacije postupaka javnih nabavki na način da se praćenjem mapa lako mogu utvrditi neophodne aktivnosti u svakom procesu koji neće zavisiti od personalnih rješenja i sposobnosti unutar ugovornih organa. Mape procesa su bitne i zbog olakšane kontrole rada ugovornih organa koje treba da provodi Ured za kontrolu javnih nabavki", obrazložila je.
Upitana da li je tačno da je Ministarstvo pravde i uprave upozoravano na potencijalno negativne posljedice implementacije Uredbe o kontroli javnih nabavki, odgovorila je da joj nije poznato da je upozoravano da se ovom uredbom derogira državni Zakon.
Pitali smo je da li će ministarstvo na čijem je čelu preispitati Uredbu.
"U cilju poboljšanja procesa kontrole javnih nabavki, odnosno otklanjanja poteškoća u primjeni Uredbe, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom je u proteklom periodu zatražio od svih institucija, na koje se odnosi obaveza primjene Uredbe, da dostave prijedloge izmjena i dopuna Uredbe, koje je ovaj Ured ostavio Ministarstvu", ukazala je i dodala da prijedloge analiziraju stručnjaci koje je na raspolaganje stavila Njemačka fondacija za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ).
Najavila je da će se Uredba mijenjati i dopunjivati u cilju iznalaženja najboljih rješenja.
Stav Ureda za borbu protiv korupcije
Šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Erduan Kafedžić je govorio o tome da li kantonalne institucije prilikom javnih nabavki prvenstveno i isključivo traže mišljenje od ovog ureda, da se mišljenje od Agencije traži onda kada ga Ured ne može dati, o objavama nabavki u registrima te je komentarisao izuzeća od Zakona o javnim nabavkama.
Kafedžić je potcrtao da su "ugovorni organi za sva pitanja, tretirana Zakonom o javnim nabavkama, upućeni da se obrate Agenciji za javne nabavke, što se odnosi i na sve podzakonske akte koje je donijela ova agencija". Istakao je da kantonalni ured, kako je naveo, ne daje, niti je nadležan da daje mišljenja.
Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava u praksi, jer se ugovorni organi ne obraćaju državnoj agenciji kako bi trebali već je često zaobilaze. U tom smislu treba istaći i da kantonalna uredba propisuje kaznu za nepostupanje po svim smjernicama uredbe, a da sankcija može biti i smjena odgovornih osoba.
Treba naglasiti da državni zakon također ima i svoje kaznene odredbe pa je pitanje da li će s eugovorni organ prije prdiržavati državnog zakona ili kantonalne uredbe.
Kafedžić se potom osvrnuo na navod da se podaci o javnim nabavkama redovno i uredno objavljuju u registru Kantona Sarajevo, ali da se neredovno objavljuju na Portalu e-nabavke Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine.
"Vlada Kantona Sarajevo je donijela odluku o registru podataka o javnim nabavkama koje provode kantonalne institucije, a na osnovu koje je uspostavljen ovaj registar. U skladu s ovom odlukom, institucije javnog sektora Kantona Sarajevo u registar unose podatke o javnim nabavkama, a nadzor nad primjenom odluke vrši Ured. S druge strane, portal javnih nabavki Bosne i Hercegovine je u nadležnosti Agencije za javne nabavke, tako da Ured nema nikakve nadležnosti po pitanju ovog portala", obrazložio je.
Pitali smo i to da li je tačno da se prilikom provođenja nabavki u kojima učestvuje npr. UNDP primjenjuju njegova pravila o nabavkama, čak i onda kada je Kanton Sarajevo potpuno finansijer - da se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama.
"U periodu od kada su Uredu dodijeljene nadležnosti u vezi kontrole javnih nabavki, nije nam poznato da su provedene ovakve javne nabavke. Po pitanju primjene modela javnih nabavki, koje provodi UNDP, dobili smo samo jedan upit te smo se za mišljenje obratili Agenciji za javne nabavke i potom ugovornom organu, koji je poslao upit, dostavili mišljenje Agencije. Naš stav po ovom pitanju u potpunosti je zasnovan na dostavljenom mišljenju Agencije u kojem se ističe da 'Zakon ne poznaje situaciju da neko drugi uime ugovornog organa i sa sredstvima ugovornog organa provede postupak javne nabavke, izabere ponuđača, a onda ugovorni organ zaključi ugovor i vrši plaćanja po tom ugovoru iz javnih sredstava. Ovakvo postupanje ugovornog organa bilo bi suprotno Zakonu i podzakonskim aktima te bi ugovorni organ snosio posljedice ovakvog postupanja'", naveo je Kafedžić.
Kako je naglasio, u mišljenju se ističe i da se članovima 4. i 5. Zakona definišu ugovorni organi koji su obavezni da primjenjuju Zakon, dok međunarodne organizacije, kao što je UNDP, nisu ugovorni organi u smislu odredbi Zakona te samim tim nema osnova za zajedničku javnu nabavku, odnosno nema zakonskog osnova da provede postupak uime i za račun ugovornog organa.
