Da li masovne dojave o postavljenim bombama mogu imati veze s ranijim NATO upozorenjima?
Korajlić pojašnjava da jedna od verzija može biti pritisak od nekih neformalnih grupa ili pojedinaca, zatim može biti kombinacija specijalnog djelovanja određenih obavještajnih službi zbog priprema terena za neko djelovanje.
Na pitanje o tome da li se dojave mogu povezati sa upozorenjima koje je NATO izdao o mogućim cyber napadima na Bosnu i Hercegovinu, Korajlić upozorava da se u ovakvim situacijama sve mora povezivati.
"Sve se mora uvezivati kada je u pitanju nacionalna sigurnost, iz razloga što je to bila ozbiljna prijetnja, što je NATO proslijedio Bosni i Hercegovini, i naravno da to može biti uvod u događaje koji se mogu dešavati u narednom periodu", rekao je Korajlić.
Moraju se poduzeti maksimalne mjere kako bi se identifikovao počinilac prijetnje i kako bi se istraga usmjerila u pravom smjeru.
"Policija mora na svaku prijetnju da odgovori. To može da bude odvlačenje pažnje policije od nečeg drugog. Međutim, sigurnosne službe moraju na svaku prijetnju da odgovore promptno kao da se radi o ozbiljnoj prijetnji. Postoje slučajevi, to praksa pokazuje u svijetu kada se dešavalo da tri-četiri puta bude lažna dojava i nakon što policijske agencije ne reaguju četvrti ili peti put desi se eksplozija", pojasnio je Korajlić.
Situacija se može olakšati ako se poduzmu sve mjere u objektima ali sve to iziskuje dodatn angažman sigurnosnih agencija, privatnih zaštitarskih agencija i uposlenika u raznim institucijama. Ipak, radi se o složenom problemu koji nanosi štetu građanima kroz osjećaj smanjene sigurnosti ali i privrednim subjektima.
"Procedura je da se uvijek mora postupati kao da je ozbiljna prijetnja", ponavlja Korajlić.
Ispitivanje dojava o bombama su kompleksna stvar koja zahtjeva angažman sigurnosnih službi da se otkriju osobe koje upućuju prijetnje.
