Procjenjuje da u Federaciji BiH živi 395.000 djece mlađe od 18 godina, te da prema posljednjim zvaničnim podacima, svako drugo dijete u Federaciji BiH živi na granici siromaštva, dok je svako četvrto ispod granice siromaštva.
Dakle, 197.500 djece živi u teškim ekonomskim uslovima, a od toga 98.750 djece živi u siromaštvu.
Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ističe kako je neki propisi nisu pravedni i da ih je potrebno prilagoditi.
"Ne mogu da se složim da moje dijete treba da ima isti dječiji dodatak kao bilo koje dijete koje živi u zoni siromaštva. To nije pravedno i to nije socijalna pravda kojoj težimo. Trebamo napraviti određene kategorije iznosa dječijeg dodatka. To ćemo u narednom periodu analizirati", najavio je.
Delić kaže da je već naručena studija ekonomske opravdanosti i studija modela univerzalnog dječijeg dodatka na području FBiH koji podrazumijeva da sva djeca imaju pravo na dječiji dodatak, a u kojem iznosu to će studija reći.
"Studiju radimo sa UNICEF-om. Mislim da će studiju raditi Ekonomski institut iz Sarajeva, a angažovat ćemo najbolje eksperte iz te oblasti, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalne politike i nadam se da ćemo doći do najboljeg komprimisa i da ćemo ući u 2026. sa izmijenjenim propisom kada je u pitanju dječiji dodatak u korist i interesu sve djece u FBiH", kaže Delić.
Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH ranije su saopćili kako su tokom prethodne godine radili na izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom kako bi se otklonile prepreke u njegovoj praktičnoj primjeni.
Tim izmjenama omogućeno je da djeca s malignim oboljenjima i djeca sa 100 posto invaliditetom prve i druge grupe tuđe njege imaju pravo na dječji dodatak bez obzira na prihode porodice. Također, ukinuto je ograničenje prema kojem su naknade po osnovu lične invalidnine, tuđe njege i stalne socijalne pomoći ulazile u cenzus, čime su porodice s ovim primanjima dodatno rasterećene.
