Damir Nikšić: Borimo se za Skenderiju, šeik koji je gradio 'Beograd na vodi' želi je kupiti
Kaže da nekome Skenderija smeta iz "iz sentimentalnih razloga" a nekome iz praktičnih - "potrebna je veća i savremenija sala, itd."
Podsjetio je da je Skenderija 2019. godine svrstana među značajnije objekte brutalističke arhitekture u svijetu na inicijativu Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela. Skupština KS usvojila je kasnije zaključak kojim se prihvata inicijativa o proglašenju arhitektonskog kompleksa Skenderija za "arhitektonsko i kulturno nasljeđe prvog reda u izvornom obliku".
"No, neko se oglušio, naprosto usporio pa možda i namjerno obustavio proceduru nadajući se valjda da će javnost i novi sastav Skupštine KS vremenom zaboraviti na ovaj zaključak. Zato je potrebno ponovo generirati svijest građana o tome, generirati pritisak građana na izabrane i imenovane dužnosnike u KS kako bi kod njih generirali političku volju, da kompletiraju, da isporuče, da završe ovaj proces i proceduru koju sam inicirao u septembru 2020", kaže Nikšić.
"U aprilu 2023. ova državna komisija je imala sjednicu na čijem dnevnom redu je bila i Skenderija, ali ta sjednica je, kako čujem, nažalost prekinuta, vjerovatno zbog kombinacije političkih neslaganja njenih članova i nepostojanja stranih članova koji bi insistirali na njenoj funkcionalnosti. Sve su oči sada uprte u Kantonalni zavod koji bi trebao izraditi elaborat i u Skupštinu KS koja bi trebala usvojiti odluku o proglašenju KSC Skenderija za arhitektonsko i kulturno naslijeđe prvog reda u izvornom obliku, ali oči su uprte i u državnu Komisiju za nacionalne spomenike, ponajviše u mog druga Faruka Kapidžića koji je obećao staviti KSC Skenderija na listu nacionalnih spomenika", piše Nikšić.
Smatra da je Kapidžić saglasan s njim da se na proglašenje Skenderije nacionalnim spomenikom ne smije više čekati ni trena.
"Kao primjerak arhitekture brutalizma, prvi u nizu kompleksa koji su objedinjavali privredu, sport i kulturu, Skenderija predstavlja srce grada, dočekuje raširenih ruku posjetioce koji u grad ulaze sa sjevera, predstavlja moderni simbol grada, turističku destinaciju. U njoj je krajem sedamdesetih bio centar Evrope u košarci. U njoj je krajem osamdesetih bio centar savremene umjetnosti Jugoslavije tzv. 'Jugoslovenska dokumenta'. U njoj su, a i na njoj, u prošlosti izlagali neki od najpoznatijih umjetnika svijeta", dodaje Nikšić.
Do sada su direktori KSC Skenderija, nastavlja Nikšić, vodili njegovu priču u raznim pravcima, improvizovali, snalazili se, ali smatra da je opšti utisak da je neko mnogo važniji od njih već odlučio da to treba biti neuspješna priča, da KSC Skenderija mora vremenom propasti.
Podsjetio je da se krov na ledenoj dvorani srušio 2012. godine i da je unutrašnjost ledene dvorane od tada izložena vremenskim prilikama.
"Takav nehat i javašluk se može opravdati samo i jedino planom da se objekat ruši. Podrumske prostorije su vremenom počele prokišnjavati i plaviti, Kolegijum Artistikum je godinama propadao dok ga naša koalicija nije preuzela i počela renovirati prije par godina. Kao da postoji plan da zgrada erodira, da njena statika bude dovedena u pitanje, da postane opasna po život, kako bi postojao dobar razlog da je sruše i izgrade moderni biznis centar sa soliterima i hotelima", piše Nikšić.
Priložio je nekoliko fotografija i kazao da su to planovi "koji već postoje i godinama cirkulišu" i da iza njih stoji šeik koji je uložio novac za izgradnju "Beograda na vodi".
"Planove sam dobio još 2019. Neki izvori tvrde da isti šeik koji je uložio u 'Beograd na vodi' stoji i iza ovog projekta. Dakle isti recept neoliberalnih ideologa na vlasti. Sve se to planira bez saglasnosti građana Sarajeva koji su samodoprinosom izgradili sebi Skenderiju", kaže Nikšić.
Kaže da je neoliberalna ideologija zapravo ideologija oportunizma, a njihova doktrina je doktrina šoka, "oni otimaju javnu imovinu i javni prostor na prepad, iz zasjede, nakon što prethodno puste da sve propadne ne dozvoljavajući da se popravi".
"Možda da bi pokazali i dokazali da takav koncept javnog dobra i imovine ne funkcioniše, pogotovo ako se nalazi na tako atraktivnoj lokaciji, u centru grada, a znamo dobro da, kada je o nekretninama riječ, postoje tri zlatna pravila: lokacija, lokacija, lokacija. Njihova ideološka pozicija je u službi njihovih privatnih biznis interesa. Za neke od njih Skenderija ne bi bila dovoljno dobra ni kada bi godišnje pravila dobit od više stotina miliona eura. Kada bi bila centar regiona, centar svijeta u savremenoj umjetnosti i muzici, u sportu, za neke od njih ona ne bi ispunila svrhu svoga postojanja jer jednostavno žele sve privatizirati, a tu svoju namjeru kamufliraju otvorenim ideološkim prezirom prema svemu što nije po njihovom ukusu i njihovom ideološkom opredjeljenju", dodaje.
Kaže da ljudi koji stoje iza ovih ideja traže od nas da se odreknemo svoje prošlosti, "da pristanemo na lobotomiju, masovno ispiranje mozga, prevaspitavanje, reprogramiranje."
"Žele zatrti sve tragove Sarajeva i života u Sarajevu koji je karakterisao ovaj grad prije rata. Žele ogaditi, zatrti, uništiti, deložirati, posve zbrisati i svako sjećanje na plodne periode prosperiteta, sportskih pobjeda, kulturne i umjetničke produkcije, sloge, ljubavi, suživota, bratstva i jedinstva. Skenderija je simbol svega što neki ideološki mrze i preziru. Mrzeći i prezirući nju, oni mrze i preziru nas. Oni žele da se riješe i nje i nas s njom, da potpuno promijene duh i izgled Sarajeva i učine ga velikom mašinom za pranje novca, konzervativno-neoliberalnim rajem za bogataše kojima će ga ponuditi na tacni kao što to Vučić to čini sa Beogradom. To je isti princip, isti režim konzervativnih neoliberala u čitavom regionu i šire", kaže Nikšić.
Mišljenja je da Skenderija i Sarajevo mogu ponovo postati centar savremene umjetnosti, muzike i sporta ako je uspijemo sačuvati, zaštiti i renovirati i da može postati kulturno-sportski centar regiona.
"Djelujem kroz socijal-liberalnu 'Našu stranku'. Ona predstavlja građane Sarajeva koji su mišljenja da Skenderija mora biti sačuvana i obnovljena, proglašena nacionalnim spomenikom koji će, pored svojih propisanih aktivnosti imati i svoje muzeje: umjetnosti, muzike i sporta koje turisti mogu posjetiti i postati prisniji sa gradom, centrom koji su građani Sarajeva sami izgradili samodoprinosom i koji mora služiti ne samo građanima Sarajeva, već svim građanima BiH, obzirom da je Sarajevo njen glavni grad. KSC Skenderija bi trebao služiti svim bosanskohercegovačkim umjetnicima, sportistima i privrednicima. Mi smo za javno dobro, za javnu imovinu, za javnu stvar. Mi smo glas tog mišljenja, tog Sarajeva. Pridružite se našem glasu! Zajedno podignimo glas za našu Skenderiju!", napisao je Nikšić.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
