Damir Nikšić kandidat za načelnika općine Centar: Libertarijanac, individualista i anarhista

"Ja sam neko ko je individualista, neko ko stvarno vjeruje u individualizam, a ne u kolektivizam. Razočarao sam se u kolektiv i postao sam veliki cinik i individualista. Svaki put kad sam htio da uđem u neki kolektiv od mene se tražilo da pravim velike kompromise sa samim sobom po pitanju mojih ideala. Ja sam čovjek koji je libertarijanac, individualista i anarhista, ja volim da sam slobodan, da se krećem, da ne moram nekome da podnosim račune, da ne moram imati nekog vladara", kaže Nikšić.

Mišljenja je da je moderna država, liberalna demokratija u 18. i 19. vijeku proizašla iz individualističke misli u kojoj je osoba pojedinac, te ne predstavlja narod ni klasu. Kaže kako je to ideologija koju slijedi i iz koje djeluje i kao stand up komičar.

Nikšić ističe kako u Bosni i Hercegovini ne postoji individualizam kao takav, te kako su na cijeni isključivo kolektivne vrijednosti.

"Država daje više novca za tu neku razmazanu folklornu tradiciju gdje se veliča neki imaginarni narod, tamo negdje... neko pleme u šumi ili na planini ili u nekom seocetu, ali niko zapravo nije taj narod, tako da je to dobro mjesto za lovljenje u mutnom i pranje novca. Iz tog razloga je važan pojedinac, on može da se uključi u dijalog, dok narod ne može, jer ne može uglas da govori."

Općine su postale korporacije i kriminalne organizacije

Nikšić dodaje kako je diskriminiran u vlastitom gradu, u najvećoj mjeri iz razloga zato što se nije borio u ratu, pa se tako "u Sarajevu osjeća kao neki povratnik u Srebrenicu jer mu u njegovom gradu neko govori iste stvari kao nekom povratniku u Srebrenicu."

"Mi imamo jako velike fašističke probleme na svom sopstvenom tlu i ja nemam namjeru da kao neki 'Bošnjak' krijem to što meni 'moji' rade i da insistiram na tome šta 'nama' radi neki drugi. Ne, to je sve individualno i hoću da svojim primjerom postavim te neke parametre kako se boriti protiv toga i kroz umjetnost i kroz politiku. Hoću da možeš da se kandiduješ za bilo šta pod šifrom, čisto kao neko ko ima dobre reference ili CV za nešto, a da se ne mora znati ko ti je babo..."

Nikšić je mišljenja kako su sve opštine, pa tako i općina Centar, postale korporacije, kriminalne organizacije koje jako skupo naplaćuju prostore koje bi "trebali da dodijele mladima za 20 KM". Kaže kako smo došli do toga da te prostore sebi mogu priuštiti samo banke i kladionice, tj. oni koji vrte novce, te kako se pretvaramo u jednu feudalnu zemlju gdje je općina jedan feudalac koji iznajmljuje prostore kmetovima.

"Općina kao država bi trebala da odvoji novce za neku gradsku galeriju, za neko igralište za djecu, za slične sadržaje... I onda se pitamo gdje su mladi, zašto idu iz zemlje, zašto se drogiraju, bave kriminalom - zato što im nismo ništa ponudili", kaže Nikšić i dodaje kako u BiH u zadnjih 15 godina nije bio u stanju da nađe posao, za razliku od vani, gdje je uspio dobiti posao profesora.

"Sve je pretvoreno u neki veliki biznis. Ti u općini Centar nemaš buvlju pijacu. Čim ljudi iznesu nešto ispred kuće i prodaju, odmah ih salete i napadnu da zarađuju pare na crno. Svugdje vani ljudi imaju pravo da prodaju svoju ploču i ne plate porez na to. Vlast utjeruje porez nekim običnim ljudima, dok im neko pliva milion maraka, pušta ga da živi i još ga stavlja na neke pozicije."

Uživo iz kancelarije: Reality show načelnika općine

Na upit o tome da li su njegovi motivi ulaska u politiku primarno materijalne ili ideološke prirode, Nikšić odgovara:

"Nije to neka velika sreća, budući da te tom pozicijom mogu uvaliti da rješavaš prljave poslove i spletke svog prethodnika, sve njegove krađe, kriminal, reket itd, osim ako nisi profesionalni kriminalac koji već 20 godina krade. Da ja kradem 20 godina, vjerovatno bih i ja imao nekog džipa, ali ja nemam ništa. Ulazak u to osinje gnijezdo nije nikakav ulazak u banju."

Nikšić dodaje kako bi njegova kancelarija uvijek bila pokrivena kamerom, a snimak bi išao online, te bi građani mogli gledati uživo reality show načelnika općine.

Kaže kako općinu Centar vidi ne samo kao centar BiH, nego centar regije, pa možda čak i jugoistočne Evrope. Doveo bi disidente - umjetnike i naučnike iz regije, dao im smještaj i slobodu i na taj način napravio centar Evrope. U općini Centar bi obavezno razdvojio dječije od parkova za pse. Preko vikenda bi zatvorio Titovu ulicu da se može šetati, a saobraćaj bi proveo drugim putem. Od Sarajeva bi, kaže, napravio evropski centar, pogotovo za vrijeme Sarajevo Film Festivala.

"Volio bih imati gradski centar koji će biti poznat u regiji, kao što je to trg bana Jelačića u Zagrebu. Ovo je grad koji ima filmski festival, a nismo sposobni inkasirati jer zatvaramo kafiće u 12 ili 1 sati naveče, policija koju mi plaćamo vježba neku strogoću. Muzičari trebaju da sviraju, a kafane trebaju da budu otvorene do 6 ujutro, to treba da bude jedan evropski grad. Treba ubaciti autobuse da razvoze ljude po kućama, hotelima, tako svi možemo da zaradimo. Oni to ne znaju da rade, vježbaju neku strogoću kao da smo neka teška provincija i uopšte se ne ponašamo kao jedan evropski grad, pogotovo za vrijeme festivala kad nam cijeli svijet dođe. Pa ne može ta žena neka da se sredi, da hoda u štiklama Titovom ulicom, a da upada u one kocke što pršću vodu, dok kraj nje da ide kamion sa balvanima. To je nezamislivo bilo gdje drugo na svijetu da ti kroz grad prolaze teški kamioni, dupli šleperi - to stvarno nema nigdje na svijetu."